Japodi – modni izričaj brončanodobnih Ličana

Poznavajući današnji prostor gorske Hrvatske, teško je zamisliti da je u prošlosti bio gusto naseljen, da je bilo viška hrane ili da su ljudi znali iskoristiti prirodne resurse kakve nudi planina. Tako je zaista bilo u davnoj zemlji Japodiji.

Japodija ne postoji u svijesti Hrvata. Srećom ostala je u zapisima rimskih i grčkih povjesničara, geografa i putopisaca. Japodi su bili mnogoljudan i dobro organiziran narod. Ovi vladari velebitskih i kapelskih prijevoja intenzivno su trgovali i pritom širili znanja i ideje. Japodi su se nalazili na granici mediteranskog i kontinentalnog utjecaja. To je vidljivo u specifičnom i prepoznatljivom umjetničkom izričaju. Ono po čemu će se posebno razlikovati od mnogih suvremenika je uporaba jantara.

Kada su u pitanju narodi bez pisma, kao Japodi, brojne zaključke možemo izvući iz grobnih nalaza. Pronađeno je mnogo predmeta od bronce, jantara, stakla i srebra, pogotovo nakita i dijelova nošnje. Japodski ukrasi bili su vrlo maštoviti, a nošnje izrazito kićene. Na dijelovima nošnje i ukrasima bilo je pričvršćeno mnoštvo privjesaka koji su zveckali pri svakom pokretu. Velik utjecaj na ornamentiku imali su Piceni, italski narod koji je živio na području današnje Ancone.

Kape, oglavlja i dijademe – vrlo čest odjevni predmet. Pronađeni su raznoliki oblici: stožasti, polukružni, loptasti te plitke kape. Napravljeni su od bronce, tkanine i kože. Ornamenti su bili iskucane točke, dugmad, lančići u obliku resa, našiveni šiljci, štapićasti te obručasti ukrasi.

Sljepoočničarke – izrađivale su se od brončane žice, a na nju su bili okačeni privjesci ili karike koje su visjele niz sljepoočnicu. Žene su povezale vrpcu od tkanine ili kože oko čela te o nju objesile sljepoočničarke.

Ogrlice – posebno su bile omiljene ogrlice od krupnih zrna jantara ili od plavih i sivih kuglica izrađenih od staklene paste i ukrašenih žutim koncentričnim krugovima. Nosili su i ogrlice u obliku obruča, često od jedne. Na obručastim ogrlicama ostala su sačuvana prozirna ili zelena staklena zrna. Na metalne su ogrlice gusto nizali pločice sa stiliziranim prikazom ljudi.

Pektorali – prsni nakit nosili su i žene i muškarci, često u obliku polumjeseca sa štapićastim privjescima. Također čest prilog u japodskim grobovima. Bio je simbol obilja i imao oblik ptice, konja, Sunčev disk i lađe. Izrađivao se od metala ili jantara i vrlo je čest nalaz u grobovima.

Kopče – Japodi su nosili masivne snažne kopče, kojima su pričvršćivali višeslojnu odjeću. Masivnost nije bila krik mode nego potrebe. U hladnim klimatskim uvjetima Japodi su nosili debelu odjeću, pa su i kopče morale biti veće i jače nego kod okolnih naroda. Kopče su bile raznolike i ukrašene jantarnim ili staklenim kuglicama. Često imaju oblik osmice ili luka. Na njima su pričvršćeni ukrasi, najčešće u obliku ptica i konja, katkad ljudskih likova. Zanimljiv privjesak na kopčama su bile okrugle limene ili jantarne kutijice s tvarima za zaštitu od uroka.

Nanogvice – ukras za potkoljenice. Posebno su ih voljele nositi žene, a pronađeni su grobovi sa skeletima koji su imali po 60 nanogvica na jednoj nozi.

Podlaktice – narukvice koje prekrivaju podlakticu ukrašene su tehnikom iskucavanja i rebrastim ukrasima, ispupčenjima i udubljenjima.

Pojasevi – izrađivali su ih od kože ili tkanine i kopčali raznolikim okruglim kopčama. Na pojaseve su prišivali poluloptastu dugmad. O pojaseve su vješali praktične predmete poput noževa i pinceta. Neki su pojasevi izrađeni od brončanog lima i ukrašeni tehnikom iskucavanja. Najčešći ukrasi su loptasta ispupčenja.

Privjesci – Japodi su nosili privjeske na gotovo svemu. Bili su to stilizirani prikazi žena i muškaraca te vrlo često prikazi životinja: ptica, konja, dupina i pasa. U nekim su grobovima pronađena jantarna zrna u obliku glava, što je tipično za zapadnu obalu Apeninskog poluotoka. Na nakit su ponekad vješali pužiće. U cilindričnom privjesku žene su nosile veprove zube.

Ukosnice – u grobovima su pronađene prekrasne velike ukosnice u obliku osmice. Ukrašene su zrnima plave i žute boje. Pretpostavlja se da su kosu vezali na potiljku.

Informacije o nošnji pronalazimo na plosnatim figuricama žena, prikazima ratnika na kamenim urnama, kamenim skulpturama, ulomcima reljefa i slično. Žene su prikazane u dugim košuljama koje su uske do struka jer nose široke pojaseve, a ispod pojasa su dosta široke. Na urnama koje prikazuju povorku i ples žena jasno se vide istaknuti pojas i kapa te okomiti nabori na suknji. Muškarci nose kratke haljine ponekad s resama. Budući da se htjelo naglasiti njihovu muškost, moć i plodnost, ratnici su nagi s naglašenim spolnim organom.

Piše: Marsela Alić

Japodi – drevni lički obrtnici

Japodi – dokaz da Lika ima savršen geografski položaj

Japodski jezik i kultura danas

Voda i vatra u japodskoj religiji

Bronca, jantar i staklo u životu Japoda

Kraj neovisnosti Japodije

Komentari