Kraj neovisnosti Japodije

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Prostor gorske Hrvatske, gdje su od 8. st. pr. Kr. živjeli Japodi, za Rimljane je imao veliku geostratešku važnost u prodiranju prema Panonskoj nizini i unutrašnjosti Balkanskog poluotoka. U 2. stoljeću pr. Kr. došli su na granice japodske zemlje.

Rimljani su nastojali uključiti se u vrlo intenzivnu trgovinu, a onda se 171. pr. Kr. dogodio incident. Rimski vojni tribun Gaj Kasije Longin krenuo je na Makedoniju i prošao kroz Japodiju, gdje je gostoljubivo dočekan. Nakon neuspjela pohoda i potrošenog novca Longin je na povratku dopustio vojnicima da poharaju sve zemlje kako bi se namirili. Japodi i drugi narodi uputili su žalbu Rimu. Senat navodno nije znao ništa o incidentu te je oformio povjerenstvo za istragu. Do 129. pr. Kr. vladao je mir, dok konzul Gaj Sempronije Tuditan nije krenuo pokoriti Japode. Slavio je pobjedu nakon što su u pomoć pritekle dodatne jedinice. Japodi su bili ratoborni, dobro organizirani i neovisni. Stoga su Rimljani protiv njih vodili žestoke borbe. Unatoč pobjedi Rimljani nisu uspostavili kontrolu nad japodskim teritorijem. Nakon desetak godina krenuli su u pohod na Segestane (područje današnjeg Siska) i prošli kroz Japodiju kako bi učvrstili vlast, ali opet neuspješno. U narednom razdoblju Japodi su se nekoliko puta uspjeli obraniti od Rimljana. Ne samo da se nisu dali pokoriti nego su provaljivali u rimska naselja i pljačkali.

Težak poraz Japodi su doživjeli 35. pr. Kr., kad je trijumvir (budući car) Oktavijan krenuo u osvajanje kako bi učvrstio vlast. Kao povod rimski kroničari navode prestanak plaćanja danka. Oktavijan je najprije svladao liburnske gusare te najvjerojatnije iz Senije (Senj) prešao Velebit. Neke su se japodske zajednice (Meontinci i Avendeati) odmah predale, neke su pobjegle u šumu (Arupini), a one u unutrašnjosti nisu odustajale od borbe. Japodi su se protiv velike i dobro organizirane rimske vojske morali boriti na gerilski način. Stoga su rušili stabla da Rimljanima prepriječe put i po šumama ih napadali iz zasjede. Nakon toga dio rimske vojske se odvojio i kretao bočnim pravcima da zaobiđe Japode. Oktavijan je pisao memoare, a njih prenosi Apijan, koji nam donosi relativno detaljan opis pada glavnog grada Metula. Borbe za Metul trajale su dugo i Oktavijan je teško ranjen. Branitelji Metula na kraju su popustili i postigli s neprijateljem dogovor – Rimljani mogu preuzeti gornji dio grada, a Metuljani zadržati donji. Oktavijan nije održao riječ. Rimljani su odmah nakon ulaska u grad zatražili predaju. Branitelji su potom zatvorili žene i djecu u vijećnicu te zadnjim snagama napali Rimljane. Muškarci su izginuli u boju, a žene su ubile djecu i sebe. Nakon Toga predali su se svi Japodi. Unatoč teškom porazu i Japoda i susjednih naroda Oktavijan će još trideset godina morati nametati kontrolu nad osvojenim područjima.

Što se dogodilo s Japodima?

Nakon osvajanja Japodija je uklopljena u provincijski sustav Rimskog Carstva. Postaje dio provincije Illyricum. Iako je zadržala svojevrsnu autonomiju i pravo na domaćeg romaniziranog poglavara Praepositus Iapodum, prodor rimskog jezika i kulture bio je nezaustavljiv. Rimljanima nisu bile potrebna japodska utvrđena naselja na brdima, pa su ih zapustili i gradili nova naselja podno njih. Zato su se nazivi gradina zaboravili. Japodi su smjeli zadržati one običaje i zakone koji se nisu kosili s rimskim. U većim središtima rimski je način života brže prihvaćen, dok se u ruralnim područjima život vrlo polako mijenjao. Nakon dolaska Hrvata sklanjaju se u brda, daleko od putova i bave se stočarstvom. Polako će preuzimati hrvatski jezik, a Hrvati će im nadjenuti novo ime – “hrvatski Vlasi”, kako se spominju u Krešimirovoj povelji 1073. godine. U 14. stoljeću lički Vlasi u ispravama se nazivaju kraljevskim Vlasima i žive na posjedima knezova Frankopana, koji ih naseljavaju u Vinodol, Starigrad i na Krk. Njihova naselja nazivaju se Vlašići, Sršići, Zgombići, Oštrobradići, Bučuli i Milčetići. Zbog turskih provala dio ličkih Vlaha bježi u sjevernu Hrvatsku, Sloveniju, Austriju i Mađarsku.


Etnološka istraživanja ličkog kraja pokazala su da su kraljevski Vlasi još u 20. stoljeću njegovali posebne običaje poput kulta vode, a zabilježen je i Očenaš pun latinskih riječi. Budući da je područje gorske Hrvatske vrlo slabo istraženo, možemo očekivati da će buduća arheološka otkriti još mnogo zanimljivih elemenata iz života ličkih prastanovnika.

Piše: Marsela Alić

Japodi – drevni lički obrtnici

Japodi – dokaz da Lika ima savršen geografski položaj

Japodi – modni izričaj brončanodobnih Ličana

Japodski jezik i kultura danas

Voda i vatra u japodskoj religiji

Bronca, jantar i staklo u životu Japoda

Komentari