Maje u 15 slika: Deformirane glave, ritualna žrtvovanja i topla čokolada

Maje, indijanski narodi nastanjeni na području Meksika, Gvatemale, Hondurasa i Belizea, po mnogočemu su bili ispred svoga vremena, ali ih to nije sprečavalo da prakticiraju i običaje od kojih se modernom čovjeku diže kosa na glavi. Za vas smo odabrali niz zanimljivosti o ovoj drevnoj civilizaciji!

1. Nadograđivanje izgubljenih zuba umjetnima bilo je raširena praksa još u drevnim civilizacijama: u Kini su umeci pravljeni od bambusa, Egipćani su koristili slonovaču, a Maje morske školjke. Potonji su usto bili stručnjaci za estetsku stomatologiju: prije otprilike dvije i pol tisuće godina, zube su ukrašavali udubljenjima, izbočenjima ali i poludragim kamenjem (najčešće žadom) te zlatom. Ukrasi su se na zube lijepili pomoću prirodnih smola, koje su se miješale sa smrvljenim životinjskim kostima. Zanimljivo, majanski “zubari” koristili su alate za probijanje zuba sa svrdlima od opsidijana.

2. Amerikanci purane danas najčešće konzumiraju na Dan zahvalnosti, no u pretkolumbovskoj Americi ove velike ptice korištene su u vjerskim obredima. Maje, koji su ih prvi uzgojili, smatrali su ih utjelovljenjem božanske snage. Kao simbol moći i prestiža, bili su sveprisutni u majanskoj ikonografiji.

3. Prije dvije godine, arheolozi su pomoću laserskog radara otkrili ostatke najduže ceste na meksičkom poluotoku Yucatánu. Impresivnu prometnicu oko 680. godine dala je izgraditi majanska kraljica K’awiil Ajaw, jedna od najmoćnijih vladarica u povijesti mezoameričkih civilizacija. Cesta je vodila od Cobe, grada kojim je vladala, pa sve do Yaxune, grada koji je, pretpostavljaju stručnjaci, pokušala osvojiti. K’awiil Ajaw bila je iznimno ratoborna žena, o čemu svjedoče rezbarije na brojnim kamenim spomenicima, koje je prikazuju kako stoji na tijelima prestravljenih zarobljenika. Ovakve ceste Maje su nazivali sacbe (“bijele ceste”), budući da su bile izgrađene od vapnenca.


4. Vjerovanja drevnih civilizacija međusobno su se uvelike razlikovala, no većina njih je uključivala prinošenje žrtvi bogovima. Bio je to način vraćanja energije božanskom izvoru, koji je na taj način mogao nastaviti poticati prirodu na rast te time ljudima osiguravati hranu. Maje su, primjerice, vjerovali da je kukuruz zapravo tijelo bogova, koje su ovi u vrijeme žetve žrtvovali kako bi čovječanstvo opstalo. Ta božanska moć prelazila je na ljude za vrijeme jela, a osobito je bila koncentrirana u njihovoj krvi. Prinošenje ljudskih žrtava bilo je dakle način vraćanja duga stvoriteljima.

5. Djeci su posebnim napravama gnječili glave i lubanje, što je znalo trajati mjesecima i biti ekstremno bolno. Zašto bi, pobogu, činili takvo što? Iz današnje perspektive, razlog zvuči bizarno – htjeli su da glave mališana oblikom podsjećaju na onaj kukuruza! Ova biljka je, naime, imala iznimnu važnost u majanskoj kulturi, i to ne samo za prehranu. Maje su smatrali da su tijela ljudi ali i bogova sazdana od kukuruza.

6. Na kulturu Maja velik utjecaj imala je olmečka civilizacija, primjerice u graditeljstvu i sustavu kalendara i brojeva, a iz toga se poslije razvio znatno savršeniji majanski kalendar, baziran na broju 20. Najduži vremenski odsječak za koji su imali ime bio je tzv. b’ak’tun. Riječ je o razdoblju od 144.000 dana, odnosno nešto više od 394 naših godine. Prvi b’ak’tun počeo je stvaranjem svijeta – po Majama, ono se dogodilo  11. kolovoza 3114. godine prije Krista, a četrnaesti b’ak’tun, koji je počeo 2012. godine, trebao je označiti kraj svega. Proročanstvo o smaku svijeta te godine se, očitio, nije ostvarilo.

7. Njihove eshatološke predodžbe uistinu su bile osebujne. Primjerice, vjerovali su da su bogovi stvorili četiri svijeta prije našeg, ali su ih, nezadovoljni njihovim stamnovnicima, sve odreda uništili. Nadalje, smatrali su da je pakao, Xibalba, mjesto koje se nalazi na ovom svijetu: u špiljskom sustavu na području današnjeg Belizea. Kako bi do njega došli, mrtvi moraju preplivati tri rijeke, ispunjene gadarijama poput krvi, gnoja i škorpiona. Sȃmo ime Xibalba, koje bi u prijevodu značilo “Mjesto straha”, daje naslutiti što duše čeka na odredištu. Za mučenje su zaduženi bogovi smrti, koji rade u parovima i nadmeću se u smišljanju okrutnih kazni za svoje “klijente” Primjerice, Ahalpuh i Ahalgana stvaraju gnojne rane na njihovim tijelima, Ahalmez i Ahaltocob muče ih prešanjem ili bacanjem na laganu vatricu, Xic i Patan tjeraju ih da povraćaju krv a potom je piju, dok se Chamiabac i Chamiaholom ludo zabavljaju guleći im kožu s kostiju.

8. Ostavili su niz zapisa o čokoladi. Nazivali su je xocolatl (“gorka voda”) i konzumirali je kao toplu tekućinu. Bio je to napitak elite – svećenika, plemića i ratnika. Vjerovalo se da konzumentima daje snagu, izdržljivost i mudrost, pa je korišten u religijskim ritualima. Do 1400. Azteci su zauzeli velik dio srednje Amerike, pa i državu Maja. Budući da su Azteci živjeli na višim nadmorskim visinima, gdje kakaovac nije uspijevao, Maje su morali plaćati porez u obliku zrna kakaa.

9. Podizali su monumentalne palače i stepeničaste piramide, čije su fasade bile bogato ukrašene skulpturama, dok su se u njihovoj unutrašnjosti kočile predivne freske. Ostaci najstarije takve građevine nedavmo su otkriveni na lokaciji Aguada Fénix, smještenoj u blizini granice s Guatemalom. Radiokarbonska analiza otkrila je da ostaci nekoć impresivnog zdanja datiraju između 1000. i 800. godine prije Krista.

10. Strmoglavi pad najmoćnije civilizacije svijeta počeo je u devetom stoljeću. Mnogo je teorija o nestanku Maja, no ona najuvjerljivija povezuje ga s dugim razdobljem suše, koje je započelo upravo tada. Naime, poluotok Yucatán, na kojem su izgrađeni najveći majanski gradovi, vapnenačko je područje gdje su rijeke i jezera rijetkost. Gradovi su zbog toga podizani oko ponora, u kojima se skupljala voda. Čini se da je upravo suša u devetom stoljeću dovela do propasti brojnih gradova, a one koji su opstali dvjesto godina kasnije je dokrajčila nova suša.

11. Prvi su narod za koji se zna da je pušio. Riječ “cigareta” je španjolskog podrijetla i znači “mala cigara”, a u korijenu potonje stoji “cig”, što na jeziku Maja znači “zapaljivo”. Pripadnici tog naroda duhan su umatali u listove šećerne trske ili kukuruza, a miješali su ga s različitim travama i aromatičnim smolama.

12. Mnoga majanska božanstva prikazivana su u liku jaguara. Ova velika mačka je, naime, simbolizirala snagu, moć i zaštitu, a mnogi kraljevi svome su imenu dodavali riječ “balam”, što je drevni naziv za jaguara. Za same jaguare to nije bio privilegij, naprotiv: svete životinje bile su ritualno žrtvovane svojim božanskim pandanima, a krzno specifična točkastog uzorka, koje je imalo veliku vrijednost, katkad su im naživo derali!

13. Do desetog stoljerća, majanski sveti grad Chichen Itza, podignut oko prirodnog izvora svježe vode, razvio se u glavno kulturno, vjersko i gospodarsko središte. Među mnoštvom tamošnjih kamenih spomenika dominira veličanstveni El Castillo. Riječ je o piramidi posvećenoj Kukulkanu, bogu vjetra koji se prikazuje u liku pernate zmije. Već spomenuti kalendar Maje su iskoristili u gradnji 24 metra visokog zdanja pomalo zastrašujuće ljepote. Svaka strana piramide ima 91 stepenicu što, zajedno sa strmom platformom, čini 365 stepenica, simbolizirajući dane u godini. Dodatna stepenica ispod piramide označava pak put u podzemni svijet.

14. Majansko ideografskim pismom dosad je odgonetnuto samo neznatnim dijelom, na temelju triju sačuvanih spisa (Codex Dresdensis, Codex Peresianus, Codex Tro-Cortesianus). Još nije razjašnjeno na kojem su od majanskih jezika pisani, ni koliko pojedinih znakova predstavlja ideograme, a koliko njih ima i fonetsku vrijednost.

15. Prvi dodir sa Španjolcima dogodio se 1511., kad je jedan španjolski brod na putu iz Paname u Santo Domingo potonuo, a dvojicu preživjelih mornara zarobili su Maje. U to doba velika ceremonijalna središta Maja bila su već napuštena i kultura je bila u rasulu. Kad su Španjolci 1524. prodrli na Yucatán, zatekli su niz malih gradova država koji su se međusobno borili za prevlast i kojih je kultura bila samo slab odraz one iz klasičnog razdoblja.

Piše: Lucija Kapural

Komentari