Na današnji dan

Marko Aurelije – rimski car i stoički filozof – 121.

Tetka Marka Aurelija, Faustina Starija, udala se za rimskog cara Antonina Pija.

Dana 26. travnja 121. godine u Rimu je rođen Marko Aurelije, rimski car i stoički filozof. Izvorno ime pri rođenju bilo mu je Marko Anije Ver. U trenutku njegovog rođenja Rimskim je Carstvom vladao car Hadrijan, a granice rasprostiranja rimske vlasti bile su gotovo na vrhuncu (carstvo je bilo veće samo u doba Hadrijanovog prethodnika Trajana).

Marko Aurelije rodio se u bogatoj patricijskoj obitelji. Otac mu je bio Marko Anije Ver, rimski pretor, dok mu je majka bila Domicija Lucila, nasljednica velikog bogatstva. Naime, majka Marka Aurelija naslijedila je velike ciglane i tvornice keramike smještene pokraj Rima, u kojima se proizvodio i građevni materijal za rimski Kolosej te Panteon. Tetka tj. očeva sestra Marka Aurelija, Faustina Starija, udala se za rimskog cara Antonina Pija, čime je postala rimskom caricom.

Antonin Pio posvojio je Marka Aurelija, kojem je ime zbog toga izmijenjeno u Marko Elije Aurelije Ver. Uskoro ga je car Antonin Pio dodatno uzvisio titulom cezara, a kad je naslijedio carsko prijestolje dobio je Marko Aurelije puno ime Imperator Cezar Marko Aurelije Antonin August (lat. Imperator Caesar Marcus Aurelius Antoninus Augustus).

Marko Aurelije bio je i poznat kao car filozof. Njegovo jedino djelo Samomu sebi, napisano je na grčkom jeziku, a nastalo je na brojnim vojnim pohodima koje je car vodio tijekom cijeloga života. To djelo je svojevrsni  filozofski  dnevnik u kojem se jasno ističu pomirljive tendencije njegove filozofije, kao i težnja k etičkom usavršavanju.

Marka Aurelije je umro u vojnom logoru pokraj današnjeg Beča (lat. Vindobona), od posljedica bolesti. U trenutku smrti bio je u 59. godini. Smrću Marka Aurelija završilo je razmjerno dugotrajno stabilno razdoblje u povijesti Rimskog Carstva, svojevrsno zlatno doba tijekom kojeg su careve u načelu nasljeđivali njihovi posvojeni sinovi. Marka Aurelija naslijedio je, naprotiv, njegov sin Komod, čime je tradicija usvojenih careva prekinuta. Tijekom spomenutog zlatnog doba, koje je trajalo oko 80 godina, Rimsko je Carstvo doseglo ujedno i svoj maksimalni teritorijalni opseg.

piše: Dražen Krajcar

Komentari