Jesu li drevni Egipćani bili otvoreni prema homoseksualnim vezama?

Fotografija: Screenshot YouTube (Homosexuality in Ancient Egypt?)

Egiptolozi se već dugo sukobljavaju po pitanju homoseksualnih odnosa drevnih Egipćana. Većina egiptologa odbacuje homoseksualne veze i sve sumnjive likovne prikaze tumači rodbinskim odnosima.

Nadzornici manikure

Ovakvo mišljenje je u došlo u najveće iskušenje 1964. godine kada je egipatski arheolog Ahmed Moussa u Saqqari otkrio vrlo neobičnu grobnicu iz Starog kraljevstva, a koja je pripadala dvojici muškaraca visokog statusa. Nyankhkhnum i Khnumhotep su bili podanici Nyuserre Inija, šestog faraona pete dinastije, a živjeli su u 25. stoljeću prije Krista. Zanimljivo je da su oba muškarca nosila iste titule i obavljala posao nadzornika manikure u faraona. Kao takvi bili su odgovorni ne samo za kraljeve nokte već i za cjelokupno njegovo zdravlje. To naravno ukazuje da imamo posla s visoko pozicioniranim osobama koje su pripadale ljudima iz užeg faraonova kruga, a koje su bile ono što bismo danas nazvali crème de la crème .

Mastaba nadzornika manikure. Fotografija: Wikipedia

Dodirivanje nosevima – izraz najveće intimnosti

Grobnica ove dvojice muškaraca pokazuje da su bili oženjeni i da su imali relativno brojnu djecu. U grobnici nailazimo na više njihovih prikaza, na kojima su oni dominantni dok su članovi njihovih obitelji manje bitni. Oni koji smatraju da je riječ o homoseksualnoj vezi vjeruju da su ovi muškarci sklopili brakove i imali djecu kako bi osigurali nastavak vrste, a ujedno se pobrinuli za vječnost. Dio egiptologa smatra da je riječ o dvojici braće ili najboljih prijatelja. No prikazi u grobnici sugeriraju da su oni mogli biti i nešto više od toga. Na sceni koja prikazuje banket dvojica pokojnika sjede jedan nasuprot drugog okruženi brojnim zabavljačima, glazbenicima i plesačima. No, postoje i brojni drugi prikazi u grobnici koji sugeriraju intimnost poput zagrljaja i držanja za ruke. Ova grobnica pokrenula je pitanje imamo li ovdje možda posla s prvim homoseksualnim parom u povijesti. Interesantno je da je jedan od ove dvojice muškaraca uvijek prikazan u položaju koji je karakterističan za žene što još više pobuđuje sumnju u istospolnu zajednicu. Tako je Khnumhotep prikazan kako drži lotosov cvijet sjedeći nasuprot Nyankhkhnuma. I na drugim prikazima Khnumhotep se pojavljuje u položaju karakterističnom za žene, pa je tako obično u pozadini Nyankhkhnuma s kojim se drži za ruke. Među svim prikazima ove dvojice uspješnih muškaraca najviše sumnje u prirodu njihova odnosa pruža prikaz u kojem se oni dodiruju nosevima što je oznaka za poljubac. Bio je to izraz najveće intimnosti u egipatskom umjetničkom kanonu. Više od toga bilo bi očito previše za stare Egipćane. Za sada ne postoje dokazi koji bi presudili i riješili ovu zagonetku jednom zauvijek.

Najintimniji mogući prikaz u egipatskoj umjetnosti. Fotografija: Wikipedia

Ekstremna teorija i pitanje žena

John Baines sa Sveučilišta u Oxfordu smatra da je riječ o braći, a pokojni David O’Connor sa Sveučilišta u New Yorku postavio je teoriju da su u pitanju sijamski blizanci. Ova ekstremna teorija je svakako zanimljiva i možda bi objasnila kako je to moguće da su dva čovjeka obavljala istu nadzornu funkciju. Suprotno mišljenje zauzeo je samostalni znanstvenik Greg Reeder koji kaže da su prikazi ovih muškaraca usporedivi s onima heteroseksualnih parova 4., 5. i 6. dinastije.

Antropologinja Jen Cullen koja trenutačno piše doktorat, ustvrdila je nedavno kroz analizu literarnih izvora da su homoseksualni odnosi bili opće prihvaćeni u Egiptu. Svoje mišljenje potkrijepila je egipatskom sanjaricom odnosno “Knjigom snova” iz 14. stoljeća pr. Kr. u kojoj jedna žena kritizira drugu jer ova druga sanja o intimnom odnosu sa ženom. No, kritika nije upućena drugoj ženi zbog toga što ova sanja o osobi istog spola već se bazira na činjenici da je žena koja sanja udana. Među izvorima kojima argumentir asvoje mišljenej Cullen spominje i egipatsku “Knjigu mrtvih”, odnosno zbirku magijskih tekstova među kojima je i onaj u kojem jedna žena naglašava da nije imala odnose s drugim ženama unutar hrama. To sugerira da ih je mogla imati bez problema izvan posvećenog teritorija. Homoseksualnim odnosima kao uobičajenim išla bi u prilog i sveta knjiga židovstva “Talmud”.


Skultpura Idet i Ruiu. Fotografija: Wikipedia

Naravno, treba nadodati da je ovakvo izvještavanje o Egiptu moguće protumačiti kroz prizmu sukoba i želje za ocrnjivanjem protivnika, zbog čega Talmud ne daje čvrsto uporište onom što tvrdi. Od likovnih izvora Cullen se poziva na poznatu skulpturu Idete i Ruiue, iz razdoblja 18. dinastije, na kojoj vidimo dvije žene isprepletenih ruku kako stoje jedna uz drugu. Ovakav prikaz se obično tumači kao prikaz dviju žene u nekoj rodbinskoj vezi bilo onoj sestrinskoj ili pak majke i kćeri. No, moguće je i drugačije homoseksualno tumačenje. Ovakvo izlaženje iz uobičajenog okvira razmišljanja čini drevne Egipćane životnijima negoli su to do sada bili.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari