Bizarna plesna epidemija: Ničim izazvani, skakutali su do smrti

U srpnju 1518., vremešna žena izišla je na ulicu Strasbourga, grada u istočnoj Francuskoj koji je tada bio u sastavu Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti, te počela plesati. Ovo isprva nije bio toliko neobičan događaj, ali Frau Troffea, kako su je zvali, nije imala namjeru stati. Prema zapisima, skakutala je punih šest dana, izvodeći pokrete teško prispodobive s njenim godinama i tjelesnom konstitucijom. Ni to ne bi bilo vrijedno spomena da joj se, iz razloga koji nikad nisu objašnjeni, nisu pridružili brojni sumještani. U roku od mjesec dana, na ulicama je bilo više od četiri stotine plesača. Promatračima se činilo kao da ih vodi neka nevidljiva sila, a bilo je više nego očito da ne uspijevaju kontrolirati svoje postupke. Mnogi su, naime, na kraju preminuli od iscrpljenosti, infarkta ili moždanog udara. Zlobnik bi rekao: otplesali su svoje. Ova epidemija plesa, koju neki nazivaju “plesnom kugom”, jedan je od najbizarnijih događaja u povijesti.

Kako dobri građani i građanke nisu pokazivali namjeru da prestanu glumiti Johna Travoltu čak ni kad bi skakutali preko leševa onih koji su pali na plesnom polju, vlasti su odlučile nešto poduzeti. Lokalni svećenik baš se i nije iskazao u ratu protiv pošasti, pa je kao glavni autoritet angažiran ugledni liječnik. Dobri doktor neko je vrijeme spekulirao o tezi da je njegove sumještane opsjeo đavao, ali ju je odbacio zaključivši kako su previše pobožni za takvo što. Nakon pomne analize, plaću je zaradio zaključkom da je riječ o “prirodnoj bolesti koju je uzrokovala vruća krv”, što je samo ljepši način da se kaže “nemam pojma”. Logično, kao lijek je preporučio puštanje krvi, najveći hit među medicinskim tretmanima tog vremena, ali ni pijavice nisu mogle zaustaviti paklenski tanz. Tek početkom rujna, broj plesača počeo je opadati, a do kraja mjeseca epidemija je završila.

Što je uzrokovalo ovaj nevjerojatni plesni maraton? Prema jednoj teoriji, potaknulo ga je trovanje ergotom, gljivicom koja raste na stabljikama raži. Prema drugoj, plesači su bili članovi tajna heretičkog kulta. Neki pak smatraju da se radilo o manifestaciji kolektivne histerije uzrokovane zbiljskim problemima, poput gladi i potlačenosti. Nekontrolirano kretanje također je moglo biti rezultat određenih bolesti, primjerice sifilisa.


Piše: Lucija Kapural

Komentari