Analiza DNK dala prvi uvid u obiteljski život neandertalaca

Fotografija: New Scientist (S. ENTRESSANGLE/E. DAYNES/SCIENCE PHOTO LIBRARY).

Zadnjih desetljeća naše znanje o neandertalcima postaje sve bogatije. Najnovije vijesti o njima stižu nam s prestižnog Instituta Max Planck u Leipzigu u Njemačkoj, gdje su na Odsjeku za evolucijsku antropologiju identificirali DNA 13 neandertalskih jedinki.

Analizirani ostaci iz južnog Sibira

Ostaci 13 neandertalaca pronađeni su u dvije špilje u južnom Sibiru, a datiraju se u razdoblje od prije nešto više od 50 000 godina. DNA je izdvojena iz njihovih kostiju i zuba. Jedanaest jedinki nađeno je u špilji Chagyrskaya, a preostale dvije u špilji u blizini. Smatra se da su ostaci jedinki iz ove dvije špilje iz istog vremenskog razdoblja. Od trinaest neandertalaca osam je bilo odraslih, i petero djece. Uz kosti neandertalaca u špiljama je nađeno kameno oruđe, kao i životinjske kosti.

Male obiteljske zajednice

Smatra se da su neandertalci živjeli u malim skupinama od 10 do 20 osoba. Genetska analiza pokazala je da je riječ o zajednicama povezanim krvnim i očito “bračnim” vezama. Naime, u genetskom materijalu uočena je veća raznolikost u mitohondrijskom DNA što, omogućava praćenje nasljeđa po ženskoj liniji i sugerira da su žene očito češće napuštale svoje zajednice kako bi živjele s muškim partnerima i tako zasnovale novu obitelj. Na pitanje što se dogodilo s ovom skupinom neandertalaca glavni autor studije i paleogenetičar Laurits Skov izjavio je za The New York Times da je skupna neandertalaca možda umrla od gladi nakon neuspješnog lova na bizone. Ako tu pretpostavku stavimo u kontekst dugih sibirskih zima onda nam se ovakav kraj čini sasvim izglednim.


Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari