O junaštvu Nikole IV. Zrinskog prepričavalo se na europskim dvorovima već za njegova života, a Sigetska je bitka bila tek jedna od mnogih. Njegovi su ga suvremenici nazivali anđelom, čudom i hrvatskim Leonidom, a danas se postavlja pitanje je li bio Hrvat i / ili Mađar? Nešto se očito promijenilo u načinu razmišljanja do današnjih dana. Zanimljivo je pogledati u prošlost i vidjeti što se događalo sredinom 16. stoljeća na granici s Osmanlijama.
U svakom narodu žive sjećanja na junake i njihova djela. Prije ili poslije junaci postaju mitološka bića, polubožanstva. Štovanje kulta njihove ličnosti postaje dijelom nacionalnog identiteta, a nakon nekog vremena teško je razdvojiti mit od stvarnosti.
Kao i svaka osoba, Nikola IV. Zrinski spoj je jedinstvene ličnosti i svoga vremena, u njegovom slučaju prve polovice 16. stoljeća. Zrinskog su nesumnjivo krasile bezvremenske osobine – bio je oličenje časnog viteza, moralna veličina i vojni genij. Imao je snažan i nepokolebljiv duh s diplomatskim vještinama. Ono što ne možemo promatrati na temelju današnjih standarda jesu društveni odnosi. Nikola IV. živio je u predmoderno, ili bolje rečeno, prednacionalno doba. Naime, svijest o nacijama kakve poznajemo danas razvila se tek u 19. stoljeću. Kako su prije toga funkcionirale države? Tako što je njima vladala malobrojna aristokracija, odnosno utjecajne obitelji iz kojih su se birali vladari. Svaka je obitelj nastojala povećati posjede, bogatstvo, utjecaj i moć. To su činili osvajanjima, pokretanjem sudskih postupaka, ubojstvima ili ženidbenim vezama. Do početka 16. stoljeća utjecajne su obitelji već bile toliko premrežene da je stvorena nadnacionalna aristokracija.
U takvom je svijetu živio i Nikola IV. Zrinski. Kao i velikaši u drugim zemljama, tako je Zrinski govorio nekoliko jezika, oženio se strankinjom, zakleo na vjernost habsburškom caru i stekao velike prekogranične posjede. Stoga su njegovi interesi i područje djelovanja prelazili granice tadašnje Slavonije. Potpisivao se kao Miklouš ili Mikloš Zrinski. Ako je uza sva njegova junaštva uopće potrebno definirati što je bio Nikola IV. Zrinski, onda je najtočnije reći da je bio hrvatsko-ugarski velikaš. To nipošto ne znači da je na bilo koji način izdao domovinu. Rat protiv Osmanlija bio je vjerski rat i svaka obrana od Osmanlija bila je obrana kršćanstva, obitelji i vlastitih posjeda, a braneći Ugarsku, branio je i Hrvatsku i cijelu Europu.
Piše: Marsela Alić
