Premda svi njeni romani govore o ljubavi i braku, Jane Austen nikad se nije udavala

U njenom životu nije bilo glamura, uzbuđenja niti nepredvidivih događaja. Ako ćemo biti posve iskreni, drugo ime njene egzistencije bilo je dosada. Pa ipak, ta neugledna ženica, usidjelica plahe naravi i pomalo buljavih očiju, imala je nevjerojatno bogat unutrašnji život, a analitičnost kojom je secirala ljubavne i bračne odnose bila je novost u engleskoj književnosti. O svome radu pričala je kao o “nevelikom komadu bjelokosti, koji je potrebno obraditi finim kistom”. Napisala je samo šest romana (“Razum i osjećaji”, “Ponos i predrasude”, “Mansfield Park”, “Emma”, “Opatija Northanger” i “Uvjeravanje”), no svakim od njih osigurala je vojsku odanih obožavatelja, usporedivih s trknutim “trekkiejima”. Govorimo, dakako, o Jane Austen (1775. – 1817.), a ovo su manje poznati detalji o njenom liku i djelu:

1. Kći protestatskog svećenika i kućanice, djetinjstvo je provela u Steventonu, pitoresknom seocu u engleskoj pokrajini Hampshire. Šetnje idiličnim krajolicima, čitanje uz toplinu ognjišta te povremeni posjeti susjeda i rođaka tvorili su njenu uspavanu svakodnevicu. Dašak uzbuđenja u djevojčin život unijeli bi tek balovi, koji su se nekoliko puta godišnje organizirali u domovima lokalnih uglednika.

2. Ljubav i brak – u uskom krugu ladanjske gospode, kadšto osiromašene – središnje su teme svih romana Jane Austen. U srži zapleta je želja njenih junakinja za udajom, oko koje se razvija radnja prigušene izvanjske dramatičnosti no turbulentnih psiholoških obrata. Praćene budnim pogledima rodbine, seoske dame započinju veze sa svojim odabranicima, a nakon gomile iskušenja i prepreka koje sudbina postavlja pred mlade ljubavnike, u pravilu sve završava sretno, u poštovanja dostojnom braku. Za samu spisateljicu, nije tako završilo. U vrijeme kad je brak bio jedina karijera za ženu, ona, koju nisu smatrali ljepoticom, ostala je kratkih rukava. Problem je bio i u njenoj iskričavoj inteligenciji, čega je itekako bila svjesna. “Ako žena ima nesreću da nešto zna, treba to skrivati što bolje može”, s gorčinom je komentirala.

3. Premda se muškarci za njom nisu trgali, udvarača je ipak s vremena na vrijeme imala. Šest godina mlađi Harris Bigg-Wither, imućni ali poprilično krupni momak, čak ju je i zaprosio. Vjerojatno u želji da se oslobodi financijske ovisnosti i oslanjanja na obitelj, Austen isprva pristaje, da bi se već sljedećeg jutra predomislila te odbila brak iz računa. Čitav život provela je s obitelji, igrajući ulogu zamjenske majke brojnim nećacima, djeci svoga brata Edwarda. Dok neki spekuliraju da je tetka usidjelica umrla kao djevica, postoje indicije da je s irskim odvjetnikom Thomasom LeFroyem, kojeg je upoznala na Božić 1795. godine, “odradila” kratku ali vatrenu ljubavnu avanturu.

4. Kolegica Charlotte Brontë nije bila njena obožavateljica, naprotiv. Janeine heroine opisala je kao beskrvne, lišene strasti, a osobito kritična je bila prema načinu na koji se u konačnici povinuju društvenim očekivanjima. Mark Twain prema njenim je djelima bio još oštriji. “Knjižnica koja nema niti jednu knjigu Jane Austen dobra je knjižnica, makar ne sadržavala nijednu drugu knjigu”, piščeva je poznata izjava.

5. Svoja književna djela izdavala je anonimno zbog čega je, iako vrlo čitana, bila isključena iz važnih literarnih krugova.

6. Imala je šestero braće, a naročito bliska bila je sa starijom sestrom Cassandrom. Poput Jane, ni ova se se nikad nije udavala. Zaručnik joj je, naime, umro od žute groznice, a ostatak života oplakivala je taj gubitak, ne želeći pružiti priliku nijednom drugom.

7. Već spomenuti fanatični obožavatelji Jane Austen sami sebe nazivaju “Janeitima”. Zvuči kao sekta zar ne? Pa, to nije daleko od istine. Ova ekipa njene romane zna naizust, a spisateljica, koju nazivaju jednostavno “Jane”, za njih ima status božanstva. Pojam je skovao teoretičar književnosti George Saintsbury u predgovoru novom izdanju “Ponosa i predrasuda” iz 1894. godine.

Piše: Lucija Kapural

Komentari