Vjerojatno su vam još u djetinjstvu, u najboljoj namjeri, usadili mit da ćete se razboljeti ako izađete na hladan zrak s mokrom kosom. No istina je da bez obzira na to je li vani hladno i koliko vam je kosa mokra nećete se razboljeti ni od vlage ni od vremena. Bolest izazivaju virusi i bakterije, a njih možete zaraditi na razne načine, ali ne i na ovaj vezan uz mokru kosu. U osnovi nećete se razboljeti ni ako niste baš adekvatno odjeveni na niskim temperaturama, ali ako ne budete imali dovoljno odjeće neće vam biti ni malo ugodno. Odlazak u krajnost po pitanju slabog odijevanja i izlazaka s mokrom kosom može biti i opasan jer kod dugotrajnijeg izlaganja niskim temperaturama dolazi do hipotermije ili pothlađivanja što je stanje koje može završiti i smrću.
Je li “kriv” slavni Pasteur?
Zapitali smo se odakle je potekao ovaj mit o prehladi koja je uzrokovana vanjskom temperaturom i mokrom glavom, a koji je i danas prilično raširen. Ne zna se sigurno. Dobrim dijelom se smatra da je za njegovo stvaranje “kriv” ni manje ni više nego slavni kemičar i biolog Louis Pasteur koji je u drugoj polovici 19. stoljeća radio pokuse na kokoškama koje je izlagao bedrenici (antraksu). U to je vrijeme francusko stočarstvo bilo na rubu propasti zbog ove bolesti. Nakon što bi kokoš zarazio antraksom kokošje noge je uranjao u hladnu vodu, a one kokice koje su prošle ovaj postupak u ispitivanju su brzo “odlepršale” na drugi svijet. No primijenio je i suprotan postupak utopljavanja i te su kokice pak preživjele. Ovaj je rezultat očito krivo interpretiran te se uspostavila veza između topline i ozdravljenja, kao i hladnoće i obolijevanja. Pitanje je zašto je Pasteur primjenjivao hlađenje. On je nastojao sniziti temperaturu kokoškama koje imaju same po sebi previsoku temperaturu između 40 i 42 stupnja Celzija, a sve to kako bi se aktivirala bakterija antraksa kojoj ne pogoduju visoke temperature. Njegov pokus je bio uspješan jer je uspio oslabiti bakteriju i doći do cjepiva kojim je učinio životinje otpornima na zarazu.
Virusi prehlade više ljubitelji hladnoće
Ipak istina je, da je rizik od prehlada veći zimi jer su virusi prehlade kojih ima 200-njak, pa tako i onaj najučestaliji rinovirus iliti “nosorog” među virusima, više vole hladno vrijeme. Veći broj prehlada u zimskim mjesecima vezan je uz niske temperature. Zimski zrak je manje vlažan od ljetnog pa isušuje sluznicu nosa zbog čega je ona manje otporna na prolazak virusa. Najnovije studije pokazuju da smanjenje temperature u nosu za već 5 stupnjeva Celzija ubija gotovo 50 posto stanica u nosnicama koje se bore protiv virusa i bakterija. Tako da je hladan zrak zasigurno povezan s većim rizikom od infekcija jer sa većom hladnoćom gubimo polovicu svog imuniteta. Kada se virus pojavi i vi ga na nesreću pokupite, on se nakon kontakta sa sluznicom nosa dalje reproducira i pokreće imunološki odgovor organizama u vidu kihanja, šmrcanja i ostalog.
Da biste digli imunitet važna je zdrava prehrana, vježbanje i dovoljno sna. A ukoliko vas boli grlo, za kraj razbijamo još jedan mit, slobodno pojedite kuglicu sladoleda da bi ublažili bol, ali i da bi se na kraju krajeva osjećali bolje.
Piše: Sonja Kirchhoffer
