Junakinja Sovjetskog Saveza: Prodala je sve što je imala, kupila tenk i otišla u rat kako bi se osvetila za smrt obožavanog supruga!

Tko je bila Marija Vasiljevna Oktjabrskaja? Otac kojega čuvenog glumca je sudjelovao u Goebbelsovim umjetničkim radionicama? Zašto su generala Custera smatrali srećkovićem, dakako, dok nije skončao kako je skončao? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Abraham Lincoln (1809. – 1865.) na fotografijama se doima kao ozbiljan, vječno zabrinut čovjek, no suvremenici su američkog predsjednika opisivali kao osobu s izraženim smislom za humor. Najčešće se šalio na vlastiti račun, pa je tako, primjerice, onima koji su ga optuživali da je dvoličan poručio sljedeće: “Da sam doista takav, bih li vam pokazivao ovo, nimalo lijepo lice?”.

2. William Henry Johnson (1892. – 1929.) bio je dijelom prve afroameričke postrojbe koja se borila u Prvome svjetskom ratu. Tijekom borbe u šumi Argonne 14. svibnja 1918. godine, čovjek s nadimkom “Crna smrt” iskazao je nevjerojatnu hrabrost: sam je uspio odbiti iznenadni napad njemačkih vojnika, premda su je bio proboden, ustrijeljen i pogođen šrapnelom granate. On, koji je ukupno zadobio točno dvadeset i jednu ranu, uspio je ubiti dvadeset četvoricu neprijatelja te, onako usput, spasiti teško ozlijeđenog suborca. Za pothvat dostojan akcijskih junaka, francuska vlada mu je te 1918. uručila Croix de guerre, najviše državno vojno odlikovanje, a Barack Obama ga je 2015. godine posthumno nagradio Medaljom časti.

3. Nakon što su joj Nijemci 1941. godine ubili obožavanog supruga, mladog oficira Crvene armije, Marija Vasiljevna Oktjabrskaja (1905. – 1944.) zaklela se na osvetu. Prodala je svu svoju imovinu kako bi kupila tenk, a potom zatražila dozvolu da njime upravlja. Zahtjev joj je odobren te je poslana na tromjesečnu obuku u modelu T-34, kojem je tepala kao “Borbenoj djevojci”. Hrabra udovica, koja se borila na istočnom frontu te stekla čin vodnika, 1944. je podlegla teškim ozljedama. Posthumno je proglašena Herojem Sovjetskog saveza, a u povijesti je ovu državnu počast primila samo još jedna tenkistica.


4. Nakon što je čitav sovjetski nacionalni hokejaški tim poginuo u avionskoj nesreći 1950. godine, Staljinov sin Vasilij, menadžer tima, skrio je vijest o katastrofi kako bi izbjegao očev gnjev, a za svakog igrača pronašao je zamjenu. Staljin nikada nije primijetio da se to dogodilo.

5. Američki general George Armstrong Custer (1839. – 1876.) zapamćen je po katastrofalnom porazu u Bitki na Little Bighornu 1876. godine, gdje je njegova jedinica, boreći se protiv koalicije Sijuksa, Arapaha i Šajena, izginula do posljednjeg čovjeka. Iz te perspektive gledano, zvuči nevjerojatno da je tijekom Američkoga građanskog rata stekao reputaciju srećkovića, budući da tijekom nebrojenih konjičkih juriša koje je vodio nikada nije teže ozlijeđen.

6. Kipar Paul Belmondo, otac čuvena francuskog glumca Jean-Paula Belmonda (1933. – 2021.), za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je među umjetnicima koji su surađivali s nacistima. Više puta je, naime, putovao u Njemačku kako bi sudjelovao u umjetničkim radionicama koje je organizirao Goebbels. Premda njegova podrška nije bila ideološke nego praktične naravi, vođena željom za nesmetanim izlaganjem, obitelj se nakon rata našla u teškoj situaciji. Umjetnik, kojeg su prije slavili, našao se u situaciji da se mora boriti za egzistenciju.

7. Vjeran poetici šoka, njemački modni mag Karl Lagerfeld (1933. – 2019.) na reviju održanu 1993. u Milanu je, umjesto manekenki, poslao striptizete i pornoglumice. Anna Wintour, tadašnja glavna urednica “Voguea”, bijesno je napustila event spazivši na pisti talijansku kraljicu glumljenih orgazama Moanu Pozzi.

Piše: Lucija Kapural

Komentari