Suvremenici su vjerovali da je čuveni violinist prodao dušu vragu, a crkva je zabranila da bude pokopan na posvećenom groblju!

Na koji su neobičan način korištena groblja u pretprošlom stoljeću? Kojega su glazbenog virtuoza sumnjičili za prodaju duše nečastivom? Koje je umjetničko remek-djelo svojedobno bilo izloženo u jednoj kupaonici? Uživajte u zanimljivostima iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. U devetnaestom stoljeću, u mnogim dijelovima Amerike i Europe, groblja su se koristila kao javni parkovi. Ljudi su se svakodnevno družili oko posljednjih počivališta, a prizor dama i gospode koji čitaju knjige, pletu ili jedu naslonjeni na nadgrobne spomenike bio je posve uobičajen.

2. “Mona Lisa”, vjerojatno najpoznatije umjetničko djelo svih vremena, imalo je vrlo uzbudljiv put. Sliku talijanskoga renesansnog majstora Leonarda da Vincija (1452. – 1519.) od njenog je autora kupio francuski kralj Franjo I. Čuveno ulje na drvetu ukrašavalo je – kraljevsku kupaonicu! U sljedećem razdoblju, slika dolazi u Fontainbleau, Pariz, Versailles i konačno u kolekciju Luja XIV. Nakon Francuske revolucije, dobila je dom u muzeju Louvre. Kraće vrijeme bila je u posjedu Napoleona, viseći u njegovoj spavaonici, da bi se potom ponovno vratila u Louvre.

3. Telefon je, kao što je opće poznato, izumio Alexandar Graham Bell (1847. – 1922.), no način na koji se i danas javljamo na tu napravu, s “halo” (eng. “hello”), zasluga je njegova rviala Thomasa Alve Edisona, koji je razvio telefonski sustav u Sjedinjenim Američkim Državama. Bell je, naime, smatrao da sugovornika na drugoj strani žice valja pozdraviti rječju “ahoy”!


4. Prvi oblik odgovornosti vozača automobila za sigurnost trećih osoba uveden je 1930. godine u Velikoj Britaniji. Do tada, oni koji su bili ozlijeđeni u prometnim nesrećma nisu imali nikakvih zakonskih prava, a vlasnici automobila suočavali su se s astronomskim troškovima za štete na svojim metalnim ljubimcima.

5. Osnivač mongolske države Džingis-kan (između 1155. i 1167. – 1227.), nemilosrdni vojskovođa čije su trupe masovno uništavale stanovništvo i gradove a zarobljenike pretvarale u robove, od malih je nogu bio izložen brutalnosti mongolskih stepa. Tatari su mu otrovali oca kada je imao tek devet godina, a afirmirani ratnik postao je još kao tinejdžer.

6. Niccolò Paganini (1782. – 1840.), možda najveći violinist svih vremena, bio je toliko talentiran da su mnogi njegovi suvremenici vjerovali kako je prodao dušu vragu u zamjenu za skladateljsko nadahnuće. Sugestivno interpretiranje dodatno je pojačalo tu famu, pa je crkva zabranila da bude pokopan na posvećenom groblju.

7. Počasni “Oscar” koji je Walt Disney (1901. – 1966.) dobio za crtani film “Snjeguljica i sedam patuljaka” iz 1937. godine bio je uistinu osebujan. Sastojao se, naime, od jedne uobičajene i sedam minijaturnih statua, a potonje su predstavljale patuljke.

Piše: Lucija Kapural

Komentari