Prije desetak godina, kad je genom neandertalaca sekvenciran, otkrilo se da moderni ljudi izvan Afrike dijele nešto više genetskih varijanti s ovom populacijom praljudi od onih u Africi. Najjednostavnije objašnjenje jest da su se, prilikom izlaska iz Afrike, pripadnici vrste Homo sapiens miješali s neandertalcima. Alternativa tome je nešto složeniji scenarij po kojem su afričke populacije predaka neandertalaca i modernih ljudi ostale razdvojene tijekom nekoliko stotina tisuća godina, da bi one bliže neandertalcima naknadno napustile Afriku.
Kako bi otkrili zašto su neandertalci najuže povezani s ljudima izvan Afrike, znanstvenici s američkog Sveučilišta Harvard i njemačkog Instituta Max Planck procijenili su vrijeme u kojem su neandertalci i moderni Europljani zadnji put dijelili zajedničke pretke. Istraživanje, objavljeno u časopisu “PloS Genetics”, sugerira da je do njihovog križanja došlo kad su moderni ljudi gornjeg paleolitika, šireći se iz Afrike, naišli na neandertalce.
Dr. Sriram Sankararaman i kolege mjerili su dužinu dijelova DNK u genomima Europljana koji su slični neandertalacima. Kako rekombinacija između kromosoma tijekom formiranja jajašca i spermija smanjuje veličinu takvih dijelova u svakoj generaciji, dijelovi DNK povezani s genomom neandertalca bit će to manji što su više vremena proveli u genomima današnjih ljudi. Znanstvenici su procijenili da su neandertalci i moderni ljudi zadnji put razmijenili gene prije između 37.000 i 86.000 godina. To je znatno kasnije od vremena kad su se moderni ljudi pojavili izvan Afrike, ali potencijalno prije nego što su se počeli širiti diljem Euroazije. To upućuje na zaključak da su neandertalci imali djecu s izravnim precima današnjih ljudi na područjima izvan Afrike.
Piše: Lucija Kapural
