Novu rekonstrukciju lica neandertalske žene izradila je ekipa sa Sveučilišta u Cambridgeu. Ona nam omogućava da vidimo lice žene koja je živjela prije 75 tisuća godina. Koliko je znanost uznapredovala pokazuje i podatak da je lubanja ove žene bila velikim dijelom smrvljena stijenama koje su zatrpale njezino grobno mjesto nedugo nakon polaganja u grob.
“Z” kao oznaka mudrosti?
Ova je žena dobila ime prema lokalitetu nalaza “Shanidar Z”. Lokalitet je smješten u planinama Kurdistana na sjeveru Iraka. Tom je imenu dodano i slovo Z, kao oznaka njezine osobnosti. Nagađamo da bi Z dolazilo od pojma zen koji podrazumijeva fokusiranost, mudrost i prosvijetljenost, a ovo žensko lice djeluje kao lice mudre žene. Lokalitet je odavno poznat jer je izazvao veliko zanimanje javnosti kada je u 60-im godinama 20. stoljeća procurila vijest lokalitetu na kojem su neandertalci ukrašavali grobove cvijećem. Danas znamo da je ovo tumačenje našene peludi na neandertalskom grobu bilo ishitreno i da nema veze s početkom donošenja cvijeća na grob već s djelovanjem solitarnih pčela koje su se nastanile u špilji u blizini grobnice. Iako neandertalci nisu donosili cvijeće na grob pokazivali su empatiju poput nas, pa su brinuli za svoje nemoćne članove. Shanidar Z je nađena u položaju s rukom i kamenom ispod glave, a znanstvenici konkretni kamen povezuju s nekom vrstom jastuka. Ako su stručnjaci dobro protumačili kamen kao namjerno dodan ispod ženine glave to bi značilo da su neandertalci vjerojatno razmišljali o smrti, kao nekoj vrsti sna i vječnog počinka.
Lubanja razbijena u više od 200 fragmenata
Tijelo ove žene je nađeno 2018. godine. Njezina je lubanja bila razbijena u više od dvjesto fragmenata, a koje je konzervatorica Lucía López-Polín samostalno, i uz puno muke, sastavila. Iako je riječ o ostacima koji su vrlo fragmentirani oni su, kažu istraživači, zapravo najbolje očuvani od svih drugih nalaza neandertalaca nađenih u ovom stoljeću. Kako je tijelo ove žene sačuvano samo do struka, znanstvenici ne raspolažu očuvanom zdjeličnom kosti zbog čega je spol u ovom slučaju određen zahvaljujući analizi proteina u zubnoj caklini. Ženski je spol kasnije samo potvrdila i tjelesna građa. U vrijeme smrti ova je neandertalska žena bila negdje na sredini svojih 40-ih godina života. Bila je nižeg rasta, visine negdje oko metar i pedeset centimetara.
Bi li ovo lice djelovalo čudno u današnjem okruženju?
Zahvaljujući razvoju znanosti kao i tehnici skeniranja na kraju je došlo i do 3D ispisa njezina lica, a potom je ono dalje rekonstruirano primjenom naprednih forenzičnih i umjetničkih tehnika. Paleoantropologinja Emma Pomeroy sa Sveučilišta Cambridge kaže da se lica neandertalaca i ljudi jako razlikuju. Neandertalska imaju ogromne nadočne lukove i nemaju bradu, ali zato imaju jako istaknute nosove. Zbog toga njihova lica djeluju znatno većima od naših. No unatoč tome ovo se lice vjerojatno ne bi činilo neprikladnim u današnjem okruženju. To i nije tako čudno jer su neandertalci naši najbliži rođaci, koji su živjeli na području Euroazije u razdoblju prije 400 000 (prema nekima 300 000 ili 250 000) i 40 000 godina. Međusobno miješanje između Homo sapiensa i neandertalaca rezultiralo je time da u svom genomu danas nosimo i neandertalsku ostavštinu.
Piše: Sonja Kirchhoffer
