Najvjerniji, ali ujedno i najkontroverzniji saveznik, SAD-a na području Bliskog istoka proteklog je vikenda došao je u fokus svjetske javnosti nakon što su tamošnje vlasti pogubile 47 osoba. Iako se cijeli svijet zgraža načinom izvršenja smrtne kazne, odrubljivanjem glava osuđenicima, tamošnje vlasti odgovaraju da su samo poštivale zakone svoje zemlje utemeljene na šerijatu (islamskom pravu).
Glavni problem je u tome što kada istu stvar učine borci tzv. ISIL-a, ili talibani u Afganistanu, reakcije su puno rigoroznije. Naime, u slučaju Saudijske Arabije sve se svodi na ‘oštra’ upozorenja i ‘ozbiljne’ osude takvog čina dok u slučaju ISIL-a i sličnih slijede i oružane odmazde što od zapadne koalicije, Rusije i njezinih partnera ili već nekog trećeg. Također dok SAD i njezini saveznici na sve strane svijeta traže od država poštovanje ljudskih prava njihov saveznik ih desetljećima uporno zanemaruje. Valja napomenuti i sve češće optužbe, doduše još ne službeno potvrđene, da upravo Saudijska Arabija financira ISIL u njihovom džihadu, kao što je ne tako davno financirala Osamu bin Ladena i njegove teroriste.
Tradicionalan saveznik SAD-a
Zašto je to tako? Odgovor je jednostavan Saudijska Arabija je tradicionalan saveznik prvenstveno SAD-a na spomenutim prostorima, tamo imaju najveće vojne baze te premreženost interesa svojih privatnih koorporacija s saudijskim vlastima u naftnom biznisu. Nadalje Saudijska Arabija je većinski zemlja sunita – vehabija, a država koju SAD smatra za najveću prijetnju na tom prostoru je većinski šiijitska država Iran automatski neprijatelj broj jedan saudijaca.
Zanimljivo da je Saudijska Arabija, uprkos svim kontroverzama, desetljećima u tijesnoj vezi sa državama Zapada, a sve je počelo još početkom prošlog stoljeća.
Naime, nakon turbulentnih godina stvaranja države u središtu Arapskog poluotoka krajem 18. stoljeća na čelu s Muhammadom ibn Saudom, čiji su nasljednici iz obitelji Saud zahvaljujući svojoj vehabijskoj interpretaciji islama zadobili široku potporu dotad razjedinjenih pustinjskih plemena. Ipak tijekom devetnaestog stoljeća državu su uništili zajedničkim snagama Osmansko carstvo i njegova polunezavisna saveznica Egipat.
Ibn Saud i Lawrence od Arabije
Početkom dvadesetog stoljeća Ibn Saud nastavlja gdje su njegovi preci stali, ali ovaj put osim vjere i oružja vješto koristi i diplomaciju povezavši se sa tada najmoćnijom silom svijeta Britanskim imperijem čiji su vladajući krugovi shvatili vrijednost naftnih nalazišta kojih je to područje prepuno. Suradnja s britancima kulminirala je tijekom Prvog svjetskog rata, kada su arapska plemena digla ustanak protiv Osmanskog carstva i njezinog saveznika Njemačkog carstva. Naime, upravo je britanski potpukovnik i pustolov T. E. Lawrence, u povijesti poznatiji kao Lawrence od Arabije, pomogao Ibn Saudu, i njegovom nasljedniku Fejsalu, da okupe plemena i dobiju suvremeno oružje. Za uzvrat obećana im je prostrana država koja bi obuhvaćala teritorij daleko veći od današnje Saudijske Arbije. Ovo obećanje Britanija je uz suradnju Francuza izigrala na konferenciji u Versaillesu, ali je Ibn Saud postao kraljem kraljem Hedžasa, da bi konačno 1932. godine tom području pripojen Nedžad te je Kraljevina Saudijska Arabija dobila granice koje ima i dan danas.
Nakon Drugog svjetskog rata Britanski imperij se raspada i pada njegov utjecaj te njegovu ulogu sve više preuzimaju SAD. Suradnja ‘vodeće svjetske demokracije’ i vahabijske Kraljevine naročito jača nakon revolucije u Iranu 1979. godine. Posljedice svih tih savezništva prostori Bliskog istoka, ali i cijelog svijeta, osjećaju se i dan danas.
