Zadnjih godina, paleontolozi su prikupili mnoštvo fosilnih ostataka amonita, izumrlih glavonožaca koji su živjeli u paleozoiku i mezozoiku, napose u jursko doba. Riječ je o iznimno važnim nalazima – pomoću ovih fosila se, naime, određuje relativna starost geoloških slojeva. Nazvana po staroegipatskom bogu Amonu, ova stvorenja imala su simetrično spiralno savijene vapnene kućice, pregradama podijeljene u komorice. Te klijetke bile su ispunjene plinom, kako bi životinja, koja je živjela samo u zadnjoj pregradi, lakše plivala. Amoniti su hvatali plijen pomoću dugačkih pipaka, nakon čega bi ga usisavali organom u obliku savijene cijevi. Preci indijske lađice, glavonošca koji i danas živi u Tihom oceanu, živjeli su u morskim dubinama, brzo se razvijajući i šireći, pa je do danas poznato preko šest tisuća fosilnih vrsta – od milimetarskih jedinki do pravih divova. Njihovo proučavanje može dati dragocjene podatke za rekonstrukciju morskih dubina u prošlosti, te za događaje koji su odredili njihovu promjenu i nestanak prije kojih 66 milijuna godina. Zbog goleme znanstvene važnosti, ali i ljepote njihovih oblika, oduvijek su bili smatrani simbolom paleontologije.
Piše: Lucija Kapural
