Guste borove šume, ponosni čempresi, miomirisni oleandri, plaže s najfinijim pijeskom, mnoštvo skrovitih uvala, more koje mijenja nijanse od tirkizne do duboko modre, kamene kućice koje se i usred zime kupaju u suncu… Drevni Cavtat doima se kao komadić raja!
Smješten na zapadnim obalama Konavala, gradić čuva brojne tragove duge povijesti, tijekom koje se nekoliko puta podizao iz pepela. Epidauros, kako se nekoć zvao, bio je poznat čitavu antičkom svijetu. Brojni arheološki nalazi, amfore, mozaici, nadgrobne ploče i ostaci monumentalnog amfiteatra svjedoče o slavnoj prošlosti. U sedmom stoljeću, stanovnici bježe pred najezdom Slavena i Avara te se sklanjaju podno padina brda Srđ. Tu osnivaju naselje Ragusium, iz čijeg će nukleusa nastati današnji Dubrovnik. Epidaur, koji je potpuno uništen, dobiva naziv Civitas Vetus (“Stari grad”), a u 15. stoljeću ga kupuje Dubrovačka Republika te ga ponovno podiže na ruševinama.
Riznica kulturno-povijesnog blaga čuva se u Kneževom dvoru, crkvama i obiteljskim zbirkama. Svakako bi valjalo razgledati biblioteku s više od 22.000 rijetkih starih knjiga, koje je prikupio Baltazar Bogušić, svjetski poznat znanstvenik iz Cavtata; rodnu kuću slikarskog genija Vlahe Bukovca, pretvorenu u memorijalni muzej; franjevački samostan čiji se klaustar ubraja u remek-djela renesansne arhitekture; mauzolej obitelji Račić, koji je slavni Ivan Meštrović isklesao iz bijela bračkog kamena; živopisnu i bučnu tržnicu, gdje možete kupiti domaće arancine, suhe smokve i slatko grožđe… Od kraja lipnja od rujna održava se Cavtatsko ljeto, kad na štandovima možete pronaći narodne nošnje ili tradicionalan nakit. Osobito cijenjene su tzv. verižice, konavoske naušnice od zlata ukrašene koraljima, metalnim zrncima i dragim kamenjem.
Piše: Lucija Kapural
