Da konzumiranje droga nije najpametnija životna odluka, jasno je svakome tko je malo bolje proučio lice Keitha Richardsa. Pa ipak, čovjek je od davnina iznalazio maštovite načine na koje će se “ušlagirati”, odnosno utjecati na promjenu vlastite svijesti. Donosimo zanimljivosti o povijesti narkotika i njihovim slavnim konzumentima!
1. Povijest opijata započinje tisućama godina prije Krista, kad se u Mezopotamiji, Egiptu te kasnije u staroj Grčkoj uzgajao opijumski mak. Zarezivanjem nezrelih čaški, dobivala se bjelkasta tekućina – opijum.
2. Optužen da “izmišlja nove bogove i kvari atensku mladež”, najveći grčki mislilac Sokrat pogubljen je 399. godine prije Krista, mješavinom kukute i opijuma. Ta smjesa u antici se vrlo često koristila kao sredstvo za eutanaziju ili samoubojstvo.
3. U devetnaestom stoljeću, kokain je smatran učinkovitim lijekom za glavobolju, iscrpljenost, želučane tegobe ali i impotenciju. Prvu operaciju s kokainom kao anestetikom izveo je američki liječnik William Stewart Halsted, koji je ubrzo i sam počeo konzumirati ovu drogu te postao prvi registrirani ovisnik o njoj. Otac psihoanalize Sigmund Freud (1856. – 1939.) bio je pak istaknuti pristaša njene upotrebe u liječenju depresije, alkoholizma i ovisnosti o morfiju.
4. Farmaceutski gigant “Bayer” 1898. je prodavao preparat na bazi heroina, koji je smatran bezopasnim sastojkom morfija. Tada je mnogo ljudi patilo od tuberkuloze i upale pluća, a heroin se koristio za smirivanje teškog kašlja kod tih bolesti.
5. Kontroverzni švicarski kemičar Albert Hoffman (1906. – 2008.) doživio je 102. rođendan, unatoč činjenici da je dobar dio života proveo kreirajući psihodelične droge i testirajući ih na samom sebi. Godine 1938. sintetizirao je ono što je ljudima iz struke poznato kao C20H25N3O, a ostalima po akronimu LSD (dietilamid lizerginske kiseline). Riječ je o snažnu halucinogenom sredstvu koje se dobiva iz ražene glavice. Dakako, kušao je svoj najpoznatiji izum, s ushićenjem opisavši “oslobađanje uma i fascinantan osjećaj kreativnosti” koji ga je obuzeo te držao otprilike dva sata. Droga koja uzrokuje plastične, obojene vizije, preosjetljivost prema mirisima i zvukovima, fenomen sinestezije, poremećen osjećaj prostora i vremena i osjećaj otuđenja tijela bila je iznimno popularna u hipi zajednici tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
6. Skopolamin, droga poznatija pod uličnim nazivom “đavolji dah”, osobu doslovce pretvara u zombija: korisnici postaju podložni svim vrstama manipulacije, pa ih se relativno lako može nagovoriti da odaju svoje bankovne račune ili počine nasilan zločin. Kad djelovanje prestane, u pravilu se ničeg ne sjećaju. Tijekom hladnog rata, CIA je ovu vrstu droge koristila za ispitivanje, kao “serum istine”.
7. Ecstasy, omiljena “party droga”, sintetizirana je pedesetih godina prošlog stoljeća kao supresor apetita, ali se nikad nije koristila za liječenje debljine. Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, Amerikanac Michael Clegg stvorio je mrežu distributera ove droge, koja je radila po piramidalnoj shemi.
8. Slavni astrofizičar Carl Sagan (1934 . – 1996.) redovito je pušio marihuanu i bio žestoki pobornik legalizacije te lake droge. Tvrdio je da “Biljka”, kako ju je zvao, “poboljšava mentalne sposobnosti čovjeka i ubrzava um koji traga za znanstvenim istinama”.
Piše: Lucija Kapural
