Na kome je zasnovan lik “ludog znanstvenika” Victora Frankensteina? Zašto su drevne Egipćanke urinirale po sjemenkama ječma i pšenice? Tko je otkrio najdublju jamu u našoj zemlji? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Viktor Frankenstein, protagonist najpoznatijeg romana engleske književnice Mary Shelley (1797. – 1851.), po svoj je prilici zasnovan na stvarnoj osobi, znanstveniku Giovanniju Aldiniju. Poput svoga književnog pandana, Aldini je vršio pokuse na truplima – pomoću struje. Godine 1803., pred londonskom je publikom izveo eksperiment na smaknutom kriminalcu, kojem su se zbog napona struje udovi pomicali kao da je živ.
2. Godine 1920. na snagu je stupio amandman američkog Ustava kojim se zabranjivala proizvodnja i prodaja alkohola. U razdoblju prohibicije, koje je potrajalo sve do 1933. godine, ljudi su iznalazili vrlo kreativna rješenja za konzumiranje omiljenog “otrova” u javnosti. Neka gospoda su, primjerice, svijetom hodala oslanjajući se na štapove sa šupljom unutrašnjosti, ispunjenoj alkoholom. To im je omogućavalo da diskretno natoče omiljenu kapljicu u gostionici, nakon što bi naručeni osvježavajući napitak izlili u teglu s cvijećem.
3. U drevnom Egiptu koristio se uistinu osebujan “test trudnoće”. Vjerovalo se da urin trudnice djeluje na plodnost čitave prirode, pa bi se ona koja je htjela otkriti je li u drugome stanju pomokrila na sjemenke ječma i sjemenke pšenice. Ako bi iz njih proklijale mlade biljke, bio je to nedvojben znak trudnoće. Klijanje ječma značilo je da će prinova biti dječak, a pšenice da je riječ o curici.
4. Anegdote o Kaliguli (12. – 41), možda najluđem od svih rimskih careva, potrebno je uzeti s dozom skepse – toliko su brojne i maštovite da se po svoj prilici radi o pretjerivanju. Jedna od najzabavnijih tiče se njegova nerealiziranog pohoda na Britaniju. Otok je odlučio pokoriti 39. godine. S dvije stotine tisuća vojnika, kažu izvori, stigao na je obalu sjeverne Galije, no umjesto da nastavi pohod, naredio je legijama da skupljaju školjke na obali, kao “plijen iz mora” otet bogu Neptunu. Je li to učinio zato što je bio lud? Ili su, kao što neki povjesničari sugeriraju, “školjke” bile eufemizam za vagine (prema toj teoriji, vojnici su predano “skupljali” prostitutke po javnim kućama)? Je li to uopće učinio? Procijenite sami!
5. Lukinu jamu, najdublju jamu u Hrvatskoj, 1992. godine su otkrili slovački speleolozi. Devetnaest godina kasnije, istraživanje je pokazalo da je dublja nego što se isprva mislilo – njen otvor nalazi se na 1438 metara apsolutne visine. Nalazi se u strogom rezervatu Hajdučki i Rožanski kukovi, šest kilometara južno od meteorološke postaje na Zavižanu, a ime je dobila po zagrebačkome geologu i speleologu Ozrenu Lukiću “Luki”, koji je 1992. poginuo u Domovinskom ratu.
6. Čuveni francuski kipar Auguste Rodin (1840. – 1917.) nevjenčanu suprugu Rose Beuret do oltara je odveo nakon – pedeset tri godine veze! Bračna sreća nije bila dugoga vijeka: Rose je umrla dva tjedna nakon vjenčanja, a nekoliko mjeseci nakon nje svijet je napustio neutješni udovac.
7. Benjamin Franklin (1706. – 1790.), jedan od sastavljača Deklaracije o nezavisnosti, svijet je zadužio brojnim značajnim i manje značajnim izumima. Između ostalog, “otac utemeljitelj” patentirao je uređaj za tjeranje muha. Riječ je o stolici na kojoj se nalazi pedala: kad je čovjek stisne, pokreće neku vrstu lepeze koja rastjeruje ove dosadne kukce.
Piše: Lucija Kapural
