Koliko je romana objavila “kraljica ljubića” Barbara Cartland? Za pripremu kojega opscena mesnog jela glavom mora platiti ni više ni manje nego sedamnaest ptica? Zašto zgradu na adresi Thomas Street 33 stanovnici New Yorka nazivaju “Zvijezdom smrti” Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Iza imena Avis canis krije se neobična vrsta ptice: kao što latinski naziv sugerira, izgleda poput ptice, preciznije patke, a laje poput psa! Otkrio ju je ornitolog Robert Sterling Ridgely u ekvadorskim Andama 1998. godine. Pronašao je čak trideset dugonogih, crno-bijelih lajavih ptica. Dotad su prošle nezamijećene, budući da žive u nedostupnim krajevima i ne pjevaju. Riječ je o jednoj o najvećih ptica otkrivenih u posljednjem stoljeću.
2. Smatrali njene romane sentimentalnim kičem ili ih pak konzumirali kao ono što Amerikanci nazivaju “guilty pleasure”, Barbari Cartland (1901. – 2000.) nitko ne može osporiti činjenicu da ih je “štancala” kao na traci, nerijetko radeći po petnaest sati dnevno. U devedeset osam godina, koliko je koračala ovim planetom, napisala je više od sedam stotina romana: prevedeni na trideset osam jezika, više-manje svi su postali bestselleri. “Kraljica ljubića”, kako su joj tepali, inspiraciju za maštovite zaplete katkad je tražila u vlastitu burnom životu.
3. Pod nazivom “Rôti Sans Pareil” krije se jedno od najbizarnijih jela koja su se ikad našla na tanjurima. Alexandre Balthazar Laurent Grimod de la Reynière (1758. – 1837.), tvorac ovoga mesnog “specijaliteta” i jedan od prvih gastro kritičara u povijesti, nije bio pobornik krilatice “manje je više”. Njegovo jelo se, naime, sastoji od ravno sedamnaest ptica, koje su punjene jedne drugima, dakako, od najmanje do najveće. U onoj najmanjoj se, kao iznenađenje, krila maslina.
4. Na adresi Thomas Street 33 smjestilo se jedno od najneobičnijih zdanja u New Yorku: 169 metara visok neboder na kojem nema ama baš nijednog prozora. Jedini otvori u 29-katnici koju je 1974. projektirao arhitekt John Carl Warnecke su ventilacijski kanali i servisna vrata. Zgradi, inspiriranoj velikim silosima u Buffalu, stanovnici Velike Jabuke nadjenuli su vrlo prikladan nadimak “Zvijezda smrti”.
5. Fidiju (500. prije Krista – 438. prije Krista), možda najvećeg kipara svih vremena, vjerojatno su ubili Elejci, nakon što je za njih stvorio veličanstveni kip vrhovna grčkog božanstva. Zeusov kip, izrađen od slonove kosti, ebanovine i zlata te postavljen 456. godine prije Krista u netom završenom hramu u Olimpiji, jedno je od sedam antičkih svjetskih čuda. Legenda kaže da ga je rimski car Kaligula pokušao ukrasti, no njegovi su ratnici prestravljeni pobjegli kad im se kip – nasmiješio!
6. Manhattan, jedan od najpopularnijih koktela na svijetu, prvi je put pripremljen 1874. godine u mondenom “Manhattan Clubu” u New Yorku. Popularna priča kazuje da ga je “izumila” Jennie Spencer-Churchill, majka budućega britanskog premijera Winstona Churchilla, pomiješavši viski i vermut. Postoji i teorija da je recept stvorio dr. Iain Marshall, za banket koji je dotična priredila u u čast predsjedničkog kandidata Samuela J. Tildena.
7. Chimú, autohtono stanovništvo primorskog područja Anda, bili su najsposobniji graditelji gradova i cesta u Južnoj Americi. Jedna od najrazvijenijih kultura prije dolaska Inka, s vlastitim moćnim carstvom, imala je i mračnu stranu. Arheološki pronalasci svjedoče da je prinošenje ljudskih žrtava, napose djece, bilo integralni dio ove civilizacije. Malena trupla bila su polagana u jame, u sjedećem položaju i lica okrenuta moru. Žrtve su ubijane bakrenim noževima, nakon čega im se vadilo srce – kako bi se umilostivila božica mora.
Piše: Lucija Kapural
