Koji je sultan dao velikodušnu donaciju Irskoj u vrijeme strašne gladi? Kako je rimski car Oktavijan očitao lekciju okrutnom robovlasniku? Zašto su grčki ratnici svojedobno poslali metke svojim neprijateljima Turcima? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Godine 1955., američka psihologinja Joyce Diane Brothers (1927. – 2013.) postala je prva žena koja je osvojila glavnu nagradu u game showu “The $64,000 Question”, premda su joj producenti na svakom koraku bacali klipove pod noge. Uvjereni da jedna žena ne može daleko dogurati, namjerno su joj postavljali znatno teža pitanja nego što je to bilo uobičajeno, no ova je na ama baš svako dala točan odgovor.
2. Godine 1845., u vrijeme velike gladi u Irskoj, osmanski sultan Abdul Medžid I. (1823. – 1861.) namjeravao je poslati deset tisuća funti tome napaćenom narodu. Savjetnici su mu, međutim, predložili da donira deset puta manji iznos, kako ne bi nadmašio britansku kraljicu Viktoriju, koja je “iskeširala” skromnu svoticu od dvije tisuće funta. Sultan je nevoljko poslušao savjet ali je, osim love, u Irsku poslao pet brodova krcatih namirnicama.
3. Nadahnuta prosvjetiteljskim idejama i pogonjena reformatorskim žarom, Katarina II. Velika (1729. – 1796.) otvorila je sirotište u Moskvi 1764. godine. Cilj ruke carice bio je plemenit: pružiti utočište napuštenim mališanima te od njih učiniti korisne građane. Realizacija je, međutim, bila sve samo ne uspješna. Za njene vladavine, u sirotište je primljeno 40.000 djece, a osamdeset sedam posto njih ondje je umrlo od različitih zaraznih bolesti.
4. Rimski car Oktavijan (63. prije Krista – 14.), poznat i kao Augustus, jednom je svjedočio nemilom prizoru: neki patricij, bijesan na roba koji mu je nehotično okrhnuo skupocjeni krčag, nesretnog čovjeka pokušao je natjerati da proguta žive paklare. Oktavijan je za papreni iznos otkupio i oslobodio roba, a potom onaj krčag zdrobio nogom.
5. Atenska akropola svoj monumentalni izgled dobiva u petom stoljeću, kad postaje veličanstvenim svetištem. Simbol joj je Partenon, hram božice Atene (na slici!). Njen veliki kip djelo je kipara Fidije – dominirao je u hramu, građenom u klasičnome dorskom stilu, s osam stupova na pročeljima i sedamnaest sa svake uzdužne strane. Kad je Atenu 1458. godine zauzela osmanska vojska, Partenon je pretvoren u džamiju, Propileji u vojarnu a Erehtejon u harem. Godine 1821. Grci su, boreći se za nezavisnost s Osmanskim carstvom, u jednoj od bitki opkolili akropolu. Kako se opsada oduljila, Turcima je ponestalo municije te su odlučili rasjeći velebne stupove Partenona, izvući olovnu konstrukciju iz njih te je pretvoriti u municiju. U strahu za svoju kulturnu baštinu, Grci su neprijateljima poslali standardne metke, uz poruku: “Pucajte na nas, ali nam ne rušite stupove!”.
6. William Henry Johnson (1892. – 1929.) bio je dijelom prve afroameričke postrojbe koja se borila u Prvome svjetskom ratu. Tijekom borbe u šumi Argonne 14. svibnja 1918. godine, čovjek s nadimkom “Crna smrt” iskazao je nevjerojatnu hrabrost: sam je uspio odbiti iznenadni napad njemačkih vojnika, premda su je bio proboden, ustrijeljen i pogođen šrapnelom granate. On, koji je ukupno zadobio točno dvadeset i jednu ranu, uspio je ubiti dvadeset četvoricu neprijatelja te, onako usput, spasiti teško ozlijeđenog suborca. Za pothvat dostojan akcijskih junaka, francuska vlada mu je te 1918. uručila Croix de guerre, najviše državno vojno odlikovanje, a Barack Obama ga je 2015. godine posthumno nagradio Medaljom časti.
7. U šesnaestom stoljeću, Mongoli su prihvatili su tibetski lamaizam, ali su sačuvali neke elemente svoje tradicijske religije, šamanizma. Njihova drevna vjerovanja uistinu su bila osebujna. Primjerice, nikad se nisu kupali niti prali odjeću, bojeći se da bi time zagadili vodu te razljutili zmajeve koji njome gospodare!
Piše: Lucija Kapural
