Gubitak bliske osobe i najvećeg skeptika čini prijemčivim za tlapnju da tamo negdje u nedokučivom paralelnom svemiru, gdje li već, postoji nešto što nam omogućava da i nakon ovog života budemo uz svoje bližnje. Neovisno jesmo li vjernici ili ne, skloni smo zgrabiti svaki takav, uvjetno rečeno, proplamsaj nade, da postoji nešto tamo veće od nas samih, i kada nam to još netko potvrdi riječju ili slikom uhvatit ćemo se toga kao “pijan plota”. Upravo ovu ljudsku karakteristiku koristili su mnogi prevaranti u 19. stoljeću. Ako vas zanima kako je ovaj šljam koristio ljudsku nesreću ne bi li iz nje profitirao, pročitajte članak koji slijedi.
Zabuna rezultirala unosnim biznisom
Zašto se spiritizam razvio u drugoj polovici 19. stoljeća?
Kako bi razumjeli profitabilnost ovog posla u to vrijeme, potrebno je objasniti situaciju u kojoj su se nalazile Sjedinjene Države. Američki građanski rat vođen je između 1861. i 1865., i u njemu se globalno gledano Amerika suočila sa stotinama tisuća žrtava. Rat je ubijao bogate i siromašne, sjevernjake i južnjake, crnce i bijelce. Upravo je taj trenutak bio onaj kada su bogati postali svjesni da im novac ne može pomoći u oživljavanju mrtvih, ili pak može, samo ne na način na koji su oni to očekivali i u koji su vjerovali. Ta spoznaja oživjela je spiritizam koji je dosegao vrhunac popularnosti krajem tog stoljeća, barem u zemljama engleskog govornog područja. Uskoro je Mumler došao u središte pozornosti medija.
Eksperiment koji je razotkrio laž!
Nedavno je Penumbra Foundation, neprofitna fotografska organizacija usmjerena na tehniku fotografiranja u 19. stoljeću provela eksperiment, koji je pokazao kako je Mumler s raspoloživom tehnologijom mogao stvarati ovakve fotografije za koje je trebalo dosta umijeća. Studio u kojem je proveden eksperiment nalazi se u sjedištu ove organizacije, a izrađen prema specifikacijama dobro opremljenog studija iz 19. stoljeća. Eksperiment je krenuo od pitanja kako je Mumler rekreirao laž. Ono što je očito iz njegove galerije fotografija s duhovima da su svi u istoj ili barem sličnoj pozi. Osoba najčešće sjedi, a duh je iza nje te svoje ruke drži na njoj. Prema provedenom eksperimentu prvo je slikan duh, odnosno osoba koja je glumila duha ili je za tu svrhu korištena neka stara fotografija umrle osobe, a tek onda i osoba koja je željela vidjeti duha na fotografiji.
Skeptici dolaze na svoje!
Mumler se spetljao s Hannom Green Stuart, a navodno je njegova prva fotografija duha nastala u njenom studiju. Ona je u to vrijeme slovila za medija, i bila je sklona natprirodnim fenomenima. Nakon što je ostala udovica, udala se za Mumlera i zajedničkim snagama su krenuli u “fotografski lov na duhove”. Ipak, uvijek nasreću postoji i određeni postotak onih kod kojih razum prevlada osjećaje pa je taj maleni postotak počeo propitivati njegov rad. Među prvim je bio Andrew Jackson Davis urednik časopisa Herald Of Progress u New Yorku koji je proveo analizu Mumlerova rada, ali kako tom prigodom nije ništa otkrio što bi upućivalo na prevaru, časopis je prevarantu samo pomogao u stjecanju daljnje popularnosti. Kada je posao “procvjetao” uočeno je da se na fotografijama pojavljuju isti duhovi, pa čak i duhovi koji su vrlo živi, što je dovelo do skandala. Na kraju su ga i spiritisti doveli pod znak pitanja. Upravo je zbog toga preselio u New York 1868. godine, kako bi krenuo iz početka. No, bio je to samo nastavak pada. Tu se našao na meti nadobudnog novinara P. V. Hickeya iz New Yorka Worlda koji je ujedno bio ne samo novinar iz područja znanosti već i vjernik, a velik broj pravih vjernika odnosno onih koji su se čvrsto držali crkvene doktrine je bio protiv spiritizma. To je dovelo do podizanja tužbe i suđenja. No uz dobar odvjetnički tim odnosno puno novca kojim je platio svoju obranu, uspio se izvući i ponovno je mogao nastaviti sa svojim prljavim biznisom.
Među klijentima i supruga Abrahama Lincolna
Eksperiment Penumbra Foundation pokazao je da je ovdje najvjerojatnije bila riječ o kombiniraju staklenih ploča koje bi se nakon namještanja izlagale svjetlošću. Bio je to ‘pipkav’ posao, ali se kroz vrijeme pretvorio u pokretnu traku koja je bila više nego isplativa. Među Mumlerove poznate fotografije ulazi i ona Mary Todd, supruge Abrahama Lincolna koja je slikana vjerojatno 1871. godine.
Vratimo se na kraju žalujućim ljudima s početka priče zbog kojih su ove fotografije i nastale. Unatoč očitoj prevari koja je prkosila zdravom razumu, ove su snimke pružale utjehu, iako je mozak prevarenih osoba vjerojatno “vrištao” da tome ne može biti doista tako.
