Najveći broj analiziranih predrimskih naselja pripada kategoriji gradinskih naselja, što je posljedica više čimbenika, od kojih važniju ulogu ima samo obilježje samog liburnskog terena. Razlike u prirodnim obilježjima sjevera i juga liburnskog teritorija morale su utjecati i na ondašnje njihovo stanovanje.
Mjesta i materijali gradnje
Kuće su u predrimskoj Liburniji slabije istražene i stoga manje poznate od samih naselja. Prema do sada poznatim istraživanjima kuće su se gradile najvećim dijelom na sunčanim i od vjetra zaštićenim dijelovima naselja. O samom razmještaju kuća relativno je malo podataka, no iz njih se može uočiti da se vodila briga o izboru najpovoljnijih lokacija za njihovu gradnju. U Liburniji su dominirali četvrtasti tlocrti kuća koji su, čini se, bili najčešće jednoprostorni s popriličnim varijacijama u veličini. S obzirom na prirodna obilježja, u Liburniji je prevladavala kamena gradnja, no u pojedinim se slučajevima posezalo i za drvenom građom, kao i kombinacijom različitih dostupnih materijala. Nedostatak pokazatelja čvrstoga pokrovnog materijala tijekom arheoloških istraživanja liburnskih lokaliteta, navodi na zaključak da su krovovi liburnskih kuća bili prekriveni laganim materijalom poput šiblja i drugoga sličnog propadajućeg materijala. Međutim, tradicijska gradnja na našoj obali ide u prilog i uporabi čvršćega pokrovnog materijala, što je dobrim dijelom posljedica klimatskih prilika na obalnom, često vjetrovitom području. Stoga treba ostaviti otvorenim mogućnost da su barem na nekim lokalitetima kuće imale kameni pokrov.
Pretpostavljeni prozori
Prozori na kućama nisu evidentirani jer nalazi obično nisu sačuvani u nekoj značajnijoj visini pa to što nisu zamijećeni nije stvarni pokazatelj da ih nije bilo. Međutim, prema nalazima, primjerice, iz Radovina, prozori možda i nisu bili svugdje potrebni, barem ne kod prosječno velikih kuća jer su tamošnji ulazi u kuće bili dovoljno široki da su mogli primiti dovoljnu količinu svjetlosti za solidno osvjetljenje doma. Kod kuća veće površine može se možda očekivati i postojanje otvora na zabatnom dijelu kuća ili na nekim drugim mjestima. Takvi su pretpostavljeni otvori bili potrebni radi zračnosti i izlaska dima iz ognjišta, ali i radi obavljanja različitih aktivnosti u kućnom prostoru jer, u suprotnom, unutar kuća se ne bi moglo tkati niti obavljati druge poslove koji su zahtijevali danje svjetlo. Od stambenih objekata najčešće su zapravo ostali sačuvani arhitektonski ostatci temelja i zidova, kao i ostatci podova i ognjišta.
Što kaže keramika?
Pokretni nalazi nađeni u sklopu kućnih prostora pokazatelj su aktivnosti koje su se u stambenim prostorima obavljale. Najčešće se u liburnskim naseljima, kao i drugim naseljima, pronalazi keramika. Razlike među posuđem u sklopu kojeg se pojavljuje, s jedne strane, dekorirano posuđe, a, s druge, svakodnevno uporabno posuđe, upućuje na pretpostavku da su kupci dekoriranog posuda imali nešto bolje organizirane i uređene prostore. Socijalnu diferencijaciju potvrđuju i nalazi velikih uvoznih skladišnih posuda, a koji pokazuju da su u naseljima egzistirale osobe koje su imale veće imovinske mogućnosti jer su takve posude bile skupocjene.
Pokazatelji prehrane
Prehrana Liburna, s obzirom na prirodne resurse i stočarstvo kao važniju gospodarsku granu, je velikim dijelom bila bazirana na mesu, a važan dio prehrane vjerojatno je činila i riba, iako izvori ne idu zasada previše u prilog jedenju ribe. No opet, slaba sačuvanost organskih nalaza ne daje pravu prehrambenu sliku nekadašnjega svijeta. Budući da u publiciranim izvješćima nije najčešće prikazana distribucija nalaza u kućama, može se samo pretpostavljati da su se nalazi keramičkih posuda i keramičkog oruđa vezanog za tkanje isprepletali u kućnim prostorima, odnosno da su predrimske kuće bile multifunkcionalno upotrebljavane. Nalazi uvoznog posuđa upućuju na razvijenu trgovinu, pri čemu je ono bilo prisutno i u malim i velikim sredinama, što upućuje na dobru međusobnu povezanost takvih naselja, kao i na razvijenost društva koje je i u manjim sredinama bilo spremno prihvaćati novìne. To u osnovi govori o dobroj organizaciji života na teritoriju pojedinih liburnskih zajednica, odnosno o dobroj povezanosti i razvijenoj razmjeni dobara.
Upotreba kuća
Unutar kuća, pa i onh najmanjih, postojali su dijelovi koji su se vrlo vjerojatno različito koristili, no teško je u konkretnim uvjetima napraviti nekakvu shemu uporabe kućnoga prostora. No, kako je taj odnos podijeljenih dijelova kuća izgledao, kao i što nam to može reći o odnosima između njezinih stanovnika te o njihovim svakodnevnim aktivnostima, ostaje otvoreno pitanje. S obzirom na primarnu svrhu kuća, kuća je i u Liburna mjesto u kojem su pojedinac i njegovi ukućani zadovoljavali svoje biološke i druge potrebe. Zbog dominacije objekata veličine od oko 30-ak m² vjerojatno je da su Liburni najvećim dijelom živjeli u manjim zajednicama, odnosno jezgrenim obiteljima.
Vrlo je vjerojatno da su u predrimsko doba jednoprostorne kuće pružale istodobno dom stoci i ljudima. Zapravo sve do druge polovice 20. st. mogle su se naći u Dalmaciji jednoprostorne kuće koje su imale vrata po sredini objekta pri čemu je s jedne strane bio prostor predviđen za obitelj, a s druge za stoku. Nadajmo se da će neka skora istraživanja, primjerice Radovina, dati više odgovora na brojna pitanja o kućama i njihovom korištenju.
Piše: Sonja Kirchhoffer
