Vladao je despotski i krvavo se obračunavao s političkim protivnicima.
Srpski knez i osnivač dinastije Obrenović, Miloš Obrenović rođen je 18. ožujka 1780. godine u Dobrinju kraj Užica. Bio je seljačkog podrijetla, a pravo prezime bilo mu je Teodorović. Prezime Obrenović preuzeo je 1810. godine, poslije smrti svog polubrata Milana koji je, kao istaknuti vojvoda, imao veliki ugled u narodu.
Miloš je aktivno sudjelovao u Prvom srpskom ustanku protiv Osmanlija (1804. – 1813.), nakon čije je propasti ostao jedini od istaknutijih vojvoda koji je ostao u Srbiji. Dobio je amnestiju od Osmanlija i postao upravitelj Rudničke, a zatim Požeške i Kragujevačke nahije.
U travnju 1815. podigao je Drugi srpski ustanak u Takovu. Sudjelovao je u najvažnijim bitkama i osobno vodio pregovore s osmanskim vlastima s kojima je u listopadu iste godine sklopio dogovor o mješovitoj srpsko-osmanskoj upravi u Beogradskom pašaluku. Dogovor je uređen posebnim fermanom (uredbom), kojim je Srbija i službeno dobila nekoliko značajnih povlastica, a Miloš Obrenović naslov kneza. Vladao je despotski i krvavo se obračunavao s političkim protivnicima, među ostalim, dao je 1817. ubiti Karađorđa, vođu Prvog srpskog ustanka, kada je potajno došao u Srbiju.
Godine 1830., uz potporu Ruskog Carstva, osigurao je Srbiji još veću autonomiju, postavši nasljednim knezom. Nakon toga još je više iskorištavao svoju moć. Njegovi ljudi otvoreno su pljačkali i zloupotrebom položaja stjecali velika bogatstva, a sam Miloš Obrenović imao je osobni monopol na najunosniju srpsku trgovinu – onu stokom, posebice svinjama, zbog čega su izbijale bune. Godine 1838. bio je prisiljen prihvatiti Ustav (tzv. Turski ustav, jer je izdan kao sultanov hatišerif), kojim je dio vlasti bio prenesen na Državni savjet. Pošto ga nije uspio ukinuti, Miloš Obrenović je 1839. bio prisiljen abdicirati u korist sina Milana I. Obrenovića koji je bio teško bolestan te uskoro preminuo nakon čega ga je naslijedio mlađi brat Mihailo. On je vladao po uzoru na svog ozloglašenog oca te je ubrzo prognan, a na vlast je doveden Karađorđev sin Aleksandar. Miloš Obrenović 1859. godine uspio se ponovo vratiti na vlast te počeo sustavno smanjivati udio muslimana u stanovništvu. Već sljedeće godine je umro, a na vlast je ponovo došao Mihailo.
piše: Dražen Krajcar
