31.07.

Ignjat Kristijanović – borac za kajkavski jezik (1796.)

Ignjat Kristijanović – borac za kajkavski jezik (1796.)

Protivio se ilirizmu zagovarajuči kajkavski kao književni jezik.

Književnik, prevoditelj i svećenik, jedan od najvažnijih pisaca na kajkavskom narječju, Ignjat (Ignac) Kristijanović rođen je u Zagrebu 31. srpnja 1796. godine. Nakon završene gimnazije odlučio se za svećenički poziv. Zaređen je 1819. godine,a služio je kao kapelan, župnik, kanonik i naslovni biskup.

Na polju književnosti bio je protivnik ilirizma i štokavštine zagovarajući stari pravopis i kajkavsko narječje kao književni jezik. Smatra ga se ocem kajkvske gramatike koju je napisao na njemačkom jeziku (Grammatik der kroatischen Mundart). Pokrenuo je i većim dijelom sam ispunjavao kalendar Danica zagrebečka, a nakon pobjede Gajeve reforme jezika uveo je u svoj kalendar novi pravopis, ali na kajkavskom narječju. Nastavio je braniti kajkavštinu u radovima Nekaj o horvatskem jeziku i Jošče nekaj o horvatskem jeziku.

Pisao je poučna i pobožna djela – Način vu vseh živlenja dogođajih vsigdar zadovoljnomu biti, Blagorečja za vse celoga leta nedelje,Krščanski navuk, Pomočnik betegujučeh i vumirajučeh i dr. Na kajkavski je preveo Ezopove basne (Ezopuševe basne pohorvačene) te dio Starog zavjeta. U rukopisu mu je ostala pseudopovijesna klasicistička tragedija Vladimir, kralj hrvatski.

Ignjat Kristijanović preminuo je 1884. godine u rodnom Zagrebu.

piše: Dražen Krajcar  

Facebook Comments

Vezani članci