Njemački fotoreporter Horst Faas dvostruki je dobitnik Pulitzerove nagrade, koji je ostao zapamćen po svojim fotografijama snimljenim u Vijetnamu i Bangladešu. Upravo je u Vijetnamu snimio jednu od svojih najpoznatijih fotografija. Dana 18. lipnja 1965. fotografirao je mladog Larryja Waynea Chaffina, pripadnika zračno-desantnih snaga. Ove su se snage nalazile na uzletištu Phu Vinh u Južnom Vijetnamu. Ono što je svima upadalo u oči kada bi vidjeli fotografiju, naravno, osim izražajnih očiju, bila je kaciga na kojoj se nalazila traka s natpisom “Rat je pakao”. Ova je misao bila zajednička velikom broju mladih ljudi koji su prisilno mobilizirani i otpremljeni u Vijetnam. Larry je na toj fotografiji imao 19 godina, a u vojnoj službi je tada već bio cijelu godinu.
Narančasti agens
Kao i većina njegovih sudrugova po povratku iz Vijetnama imao je hrpu problema u prilagodbi normalnom životu. Nažalost umro je još davne 1985. godine u svojoj 39-oj godini života od komplikacija vezanih uz dijabetes. Njegova obitelj smatra da je dijabetes najvjerojatnije uzrokovan izlaganjem narančastom agensu, odnosno herbicidu koji se koristio u poljoprivredi, a kojega su Amerikanci naveliko koristili u svom tzv. herbicidnom ratovanju. Narančasti agens dobio je ime prema boji kontejnera u kojima se isporučivao. Posebno je opasan zbog toga što sadržava otrov dioksin. Među komplikacijama koje narančasti agens izaziva jesu neurološki poremećaji, pobačaji, urođene fizičke deformacije, više vrsta karcinoma, ali i dijabetest tipa 2 od kojega je obolio Larry.
Herbicidno ratovanje
Cilj ovog ratovanja je bio uništiti lišće, ali i poljoprivredna tla kako bi gerilci izgubili mogućnost skrivanja u šumi, te u konačnici ostali i bez hrane koju su dobivali od lokalnih seljaka. Ovaj je agens obično prskan iz helikoptera i niskoletećih zrakoplova. Ukupno je tijekom ovog ratovanja primijenjeno 80 milijuna litara narančastog agensa. Posljedice herbicidnog ratovanja prisutne su i danas u Vijetnamu. Dioksin je i dalje u tamošnjem tlu, kao i u ondašnjoj populaciji, što posredno ukazuje na njegovo dugo djelovanje, koje i dalje uzrokuje zdravstvene probleme. Ne zna se do kada će dioksin ostati u vijetnamskom tlu, ali bez potrebnog čišćenja smatra se da će i iduće generacije Vijetnamaca imati manje-više slične zdravstvene probleme kao i njihovi preci.
Sherman zločinac, ali i vješti govornik
Sam citat na kacigi preuzet je iz govora generala Unije W. Shermana, od 19. lipnja 1879. godine, a u kojem je između ostalog rekao iduće:
Ne poznajete užasne aspekte rata. Prošao sam dva rata i znam. Vidio sam gradove i mrtve u pepelu. Vidio sam tisuće muškaraca kako leže na zemlji, a njihova mrtva lica gledaju u nebo. Kažem vam, rat je pakao!
Iako se to po ovim riječima ne bi moglo zaključiti, Sherman je primijenio prvi taktiku totalnog sukoba tijekom Američkog građanskog rata, zbog čega ga danas smatraju prvim modernim generalom. Za neupućene u totalnom ratu se ne razlikuju civili od vojske, što znači da je ulazio u kategoriju ratnih zločinaca. Tako je upravo on naredio spaljivanje područja između Atlante i Savannaha, a pri tome je spalio i sam grad Atlantu. Definitivno je rat pakao, u čijem je organiziranju Sherman i sam sudjelovao.
Piše: Sonja Kirchhoffer
