Unatoč činjenici da Indija ulazi u zemlje u razvoju ona je još krajem 60-ih godina prošlog stoljeća započela sa svojim svemirskim programom. Slika u naslovnici dobro odražava kontrastnost same Indije koja unatoč siromaštvu i brojnim problemima već desetljećima razvija svemirski program.
Zašto je satelit završio na zaprežnom vozilu?
Kako je vidljivo iz naslovnice indijski je satelit udobno smješten na zaprežno vozilo koje vuče vol. Ako bolje pogledate vozilo uočit ćete da je ono malo modernizirano, barem u svom donjem dijelu s kotačima. Nismo sigurni koliko je satelit od 672 kilograma bio drag teret volu, ali je barem ovjekovječen na ovoj povijesnoj fotografiji. Vjerojatno ste odmah pomisli da je satelit završio na zaprežnom vozilu zbog siromaštva koje se automatski povezuje s ovom zemljom, no nije. Za prijevoz je ISRO (Indijska svemirska istraživačka organizacija) bez problema mogla unajmiti neko transportno vozilo. Međutim prije lansiranja trebalo je testirati antene satelita kako bi se riješili eventualni problemi vezani uz komunikaciju sa satelitom i napajanjem, što iziskuje nemagnetsko okruženje. Naravno, vodilo se računa i o tome da drvena struktura ovog vozila za razliku od metalne smanjuje rizik od električnog udara koji bi bio koban za osjetljivu satelitsku opremu.
Lansiranje iz Francuske Gvajane
U okviru razvoja indijskog svemirskog programa Europska svemirska agencija je lansirala europsku raketu Ariane-1 iz svog svemirskog centra u Francuskoj Gvajani u Južnoj Americi 19. lipnja 1981. Indijski satelit Ariane Passenger Payload Experiment (APPLE) je prevezen u teretnom prostoru ove rakete u svemir. U geostacionarnu orbitu odnosno područje iznad ekvatora, postavljen je nešto manje od mjesec dana nakon lansiranja. Bio je to eksperimentalni komunikaciji satelit koji se unatoč kvaru solarnog panela pokazao uspješnim. Ovaj je satelit korišten nešto više od dvije godina za telekomunikacijska svemirska testiranja relejne infrastrukture.
Njegovo uspješno lansiranje je potvrdilo da je Indija dosegla dovoljan nivo tehnološkog razvoja koji joj omogućava uključivanje u tehnološku utrku usmjerenu ka svemirskim prostranstvima.
Piše: Sonja Kirchhoffer
