Najpoznatija kocka na svijetu nije kreirana kako bi postala igračka

Fotogrfija: Pixar i Screenshot YouTube ( Noble Absinthe).

Oni koji su danas u srednjim godinama sjećaju se dobro Rubikove kocke kao ludo zabavne igračke s kojom su se zabavljali satima, danima, a možda i tjednima i mjesecima. No i oni koji su je voljeli i još uvijek vole, malo toga znaju o njoj. Ako vas zanima priča o ovoj neobičnoj kocki kojoj nije bila svrha da postane igračkom, ali je ipak to postala, zavirite u naš današnji članak.

Kocku je izradio mađarski profesor arhitekture Ernõ Rubik davne 1974. godine. U to je vrijeme bio profesor na Odsjeku za dizajn interijera na Akademiji za primijenjenu umjetnost i obrt u Budimpešti. U osnovi on je želio svojom kockom pomoći studentima arhitekture da dobiju osjećaj trodimenzionalnosti. Činilo mu se da je za tu svrhu najbolje krenuti od bazne forme kocke koje daje obilje mogućnosti za kombiniranje. No, bio je to i osobni izazov u kojem je želio stvoriti pokretni mehanizam koji će unatoč svojoj višedjelnosti ostati cjelovit, drugim riječima neće se raspasti. I tako je rođen mehanizam od ukupno 27 dijelova.

Fotografija: Screenshot YouTube (How The Rubik’s Cube Became One Of The Bestselling Toys …).

Put do najprodavanije igračke na svijetu

Kocka je patentirana već, čini se, 1975. ali ne pod današnjim nazivom već se nazivala “Čarobna kocka”. Vrlo brzo se našla u mađarskim trgovinama igračaka, a zatim je jedan mađarski poslovni čovjek Tibor Laczi kocku odnio na Nürnberški sajam igračaka u Njemačkoj. Zbilo se to početkom 1979. godina. Ovaj je poslovni čovjek želio provjeriti bilo javnosti ili prije bilo proizvođača i prodavača. Poslovni ljudi su prepoznali potencijal Rubikove kocke, ali su istovremeno bili skeptični koliko će javnost biti zainteresirana za kupnju ove nestandardne igračke koja predstavlja izazov, i to težak. Moguće ju je složiti u otprilike 43 trilijuna kombinacija. Unatoč početnom nećkanju Rubik je potpisao ugovor s tadašnjom američkom tvrtkom za proizvodnju igračaka Ideal Toys. Bila je to odskočna daska za prodor na svjetsko tržište samo to još nitko nije znao. U početku prodaja nije išla dobro, a onda su se vrata nenadano širom otvorila zahvaljujući promidžbi na televiziji i novinama. I tako je krenulo, a pokazalo se da je tržište odgovorilo bolje od onoga što je očekivala prodajna industrija. Najveći bum se dogodio između 1980. i 1982. godine kada je kocka postala planetarno popularna. U tom je razdoblju postala djelom holivudske produkcije. Tako su je koristili i “Simpsoni”, ali i znatno kasnije neprilagođeni likovi iz “Teorije velikog praska” i brojni drugi. U vrijeme najveće popularnosti prodano je više od 100 milijuna Rubikovih kocki. Ova je brojka danas davno premašena i upravo zbog svog uspjeha smatra se jednom od najprodavanijih igračka svih vremena.

Teorija velikog praska je naveliko koristila ovu kocku. Fotografija: Amazon.

Novi val interesa

U periodu 80. prošlog stoljeća počela su se održavati natjecanja u slaganju Rubikove kocke. Čak su izdavani i vodiči za njezino što efikasnije slaganje. Interes za kocku je naglo počeo padati  već negdje 1983. godine, barem u zapadnom dijelu svijeta. Do nagle i nenadane obnove interesa za ovu pomalo zaboravljenu kocku došlo je početkom 21. stoljeća. Današnji natjecatelji je mogu složiti, sudeći prema dosutpnim podacima iz 2018. za manje od 4 sekunde. Sam Rubik kaže da mu je za njezino slaganje bila potrebna minuta, no vidimo da su ga nove generacije ‘prešišale’.

Oni koji ne znaju Rubik je u međuvremenu osmislio novu zagonetku ili prije kinetičku igračku koja se može nazvati Rubikovom sferom, a ona se sastoji od prozirnog plastičnog kućišta i kuglica koje treba usmjeriti prema njihovim mjestima, što ovaj zadatak čini totalno drugačijim.


Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari