Smatrate li da je san važan? Znate li koje su vrste sna? Koje su posljedice nespavanja? Mi smo se raspitali i saznali, a ukoliko vas zanimaju novije znanstvene spoznaje iz tog područja, pročitajte članak kojeg danas donosimo.
Vrste sna
Tim znanstvenika različitih usmjerenja sa Sveučilišta u Kaliforniji istraživao je važnost sna. Znanstvenici su proučili velik broj studija o spavanju ljudi, ali i drugih sisavaca. Naime, postoje dvije vrste sna: REM faza koja je dobila ime po brzim pokretima očiju, a koja označava dubok san i faza u kojoj nema ovih pokreta niti snova. Svaka od tih faza ima svoju ulogu u razvoju i zdravlju, tako REM faza omogućava uspostavljanja novih živčanih veza, odnosno učvršćuje znanja i sjećanja dok druga faza bez sna ima krucijalnu ulogu u popravljanju manjih živčanih oštećenja koja se događaju u stanicama.
Analizom prikupljenih podataka do modela spavanja
Ekipa znanstvenika je analizirala statističke podatke do sada provedenih istraživanja o trajanju sna sa i bez snova. Na osnovu toga dobiveni su podaci koji povezani s veličinom mozga i tijela daju matematički model mijenjanja sna tijekom čovjekova života .
Mala djeca spavaju duplo više od velikih
Ovo je istraživanje pokazalo da san ima veći učinak na organizam nego se do sada smatralo. San u ranoj dobi ima egzistencijalnu ulogu u izgradnji moždane strukture. Do nagle promjene u snu dolazi otprilike u dobi od oko 2 i pol godine. Mozak se u toj ranoj dobi naglo razvija zbog čega mala djeca spavaju duplo više od odraslih. Tijekom REM faze sna dolazi do izgradnje i jačanja živčanih veza. Preporuka je znanstvenika da se bebe ne bude tijekom REM faze spavanja jer se u tom razdoblju odrađuje važan posao u pozadini.
Velika promjena u vrsti sna u dobi od oko 2,5 godine
U dobi od 2 i pol godine dolazi do naglog smanjenja faze sanjanja i tada primarna svrha sna prestaje biti izgradnja mozga već njegovo održavanje i popravljanje odnosno uloga koju zadržava mozak do kraja života. Kod svih sisavaca čiji su podaci analizirani uočene su iste nagle promjene REM faze sna u trenutka kada određena vrsta dosegne vrijednost koja odgovara ljudskom periodu razvoja od oko 2, 5 godine.
Naglo opadanje količine spavanja sa snovima, nakon 50-te
REM faza sna opada u dobi od 2 i pol godine s 50 posto na 25 %, i ta se REM faza tijekom života smanjuje da bi oko 50 te godine života opala na nekih 15 posto. Nespavanje može dovesti do ozbiljnih bolesti. “San je neophodan za sve životinjske vrste i i gotovo sveprisutan kao i prehrana i disanje”, kaže profesor na Odjelu za ekologiju i evolucijsku biologiju i biomatematiku Sveučilišta u Kaliforniji u Los Angelesu, Van Savage. On nadodaje da je san: “Stup ljudskog zdravlja”.
Zato redovito i dovoljno spavajte, kako bi mozak svaki dan popravio brojne greške i greškice koje se događaju na svakodnevnoj bazi u funkcioniranju mozga.
Piše: Sonja Kirchhoffer
