Kratka povijest podmornica

Još od antičkih vremena ljudi su pokušavali pronaći način djelovanja ispod površine vode. Razvoj podmornica poticali su i znanstveni interesi, ali je prvenstveno bio povezan sa željom za stjecanjem prednosti nad protivničkom mornaricom.  

Prvi pokušaji (5. stoljeće pr. Kr.)

Najstariji spomen ronjenja u vojne svrhe potječe iz Tukididove povijesti Peloponeskog rata. Tamo je opisano kako su 425. spartanski ronioci prenosili zalihe u opkoljeni grad te kako su 415. Atenjani poslali ronioce da unište podvodne zapreke, koje su onemogućavale pristup brodovima u luku Sirakuze. Postoje srednjovjekovni zapisi koji govore o tome da je Aleksandar Veliki rabio primitivno ronilačko zvono kako bi neopaženo promatrao protivnike.

bell

Najstariji spomen ronjenja u vojne svrhe potječe iz Tukididove povijesti Peloponeskog rata. Tamo je opisano kako su 425. spartanski ronioci prenosili zalihe u opkoljeni grad te kako su 415. Atenjani poslali ronioce da unište podvodne zapreke, koje su onemogućavale pristup brodovima u luku Sirakuze. Postoje srednjovjekovni zapisi koji govore o tome da je Aleksandar Veliki rabio primitivno ronilačko zvono kako bi neopaženo promatrao protivnike.

Drebbelova podmornica (1620.)

Iako je 1578. Englez William Bourne opisao načelo rada podmornice i izradio skice prve podmornice (čija je autentičnost osporena), prvu funkcionalnu podmornicu izradio je Cornelius Drebbel, nizozemski polihistor u službi engleskog kralja Jakova I. Drebbelova je podmornica bila drvena i kretala se pomoću vesala, ali planovi nažalost nisu sačuvani te možemo samo nagađati o tome kako je funkcionirala.

Nikonov i prva vojna podmornica (1721.)

nikonov-submarine-16Ruski je car Petar Veliki tijekom svojih napora da izgradi Rusiju u modernu europsku silu uočio da je ruska mornarica prilično zastarjela. Stoga ne čudi da je s velikim zanimanjem prihvatio ponudu drvodjelca Jefima Nikonova o izradi tajnog plovila koje će se kretati pod vodom i neprimijećeno izroniti kod neprijateljskog broda te ga uništiti bacačem plamena. Iako je car odobrio dva pokusa, oba su završila neuspjehom, te je projekt ugašen nakon careve smrti 1725. godine.

Turtle (1775.)

Na prvu uspješnu vojnu podmornicu moralo se čekati još pola stoljeća nakon Nikona. Izradio ju je David Bushnell sa Sveučilišta Yale u američkoj saveznoj državi Connecticut. Bila je jajolikog oblika te je imala mjesta za samo jednog člana posade. Zbog oblika dobila je nadimak Turtle (Kornjača). Kretala se pomoću ručne pumpe brzinom od 4,8 km/h, držala se uspravno pomoću olovnog balasta, a zalihe kisika trajale su samo pola sata. Tijekom Američkog rata za nezavisnost navodno je izvela napad na britanski brod, ali o tome ne postoje čvrsti dokazi.

Nautilus (1800.)

Robert Fulton danas je najpoznatiji kao izumitelj prvog komercijalno isplativog parobroda. Fulton je, međutim, bio i pionir na području razvoja podmornica. Konstruirao je podmornicu Nautilus, koju se zbog cilin1280px-fultondesign_preliminary_restorationdričnog oblika, bakrenog tornja (kupole) i spremnika s kisikom katkad naziva prvom modernom podmornicom. Bila je duga oko 6,5 metara te se pod vodom kretala na ručni pogon, okretanjem osovine na čijem se kraju nalazio propeler. Imala je i mogućnost pogona na sklopivo jedro. Mornarice su bile skeptične prema praktičnosti Nautilusa, pa nije ušao u serijsku proizvodnju.

Seeteufel (1855.)

Bavarac Wilhelm Bauer jedva je izvukao živu glavu nakon što je prvi put testirao podmornicu koju je izgradio 1851. godine. Svoje je napore nastavio u Sankt Peterburgu, gdje je izradio podmornicu nazvanu Seeteufel (Grdobina). Bila je duga 16 metara te imala kapacitet za 12 članova posade. Imala je neke važne inovacije poput više balastnih tankova, primitivne zračne komore i propelera, kojeg se pokretalo pomoću pokretne trake. Prilikom krunjenja cara Aleksandra II. u njoj se nalazio glazbeni sastav, koji je pod vodom odsvirao rusku himnu, zadivivši promatrače.

seeteufel

Hunley (1863.)

Podmornica CSS Hunley bila je dugačka 12 metara te pokretana na ručni pogon. Pokazala se nepouzdanom te je na njoj tijekom kratke karijere u službi Konfederacije Američkih Država (pobunjenika u Američkom građanskom ratu) izgubljen čak 21 član posade. Međutim, stekla je svjetsku slavu jer je postala prva podmornica koja je potopila neprijateljski brod. Na vrhu pramca imala je eksplozivan naboj, koji je detonirala prilikom kontakta s brodom USS Housatonic. Nakon toga potonuli su i brod i podmornica.

Ictineo II (1865.)

Prva podmornica koju nije pokretala ljudska snaga bila je francuska podmornica Le Plongeur (Ronilac) iz 1864., ali se pod vodom pokazala opasnom i tromom. Iduće godine španjolski izumitelj Narcís Monturiol konstruirao je prvu podmornicu s motorom koja nije ovisna o dotoku zraka izvana. Duga 14 metara, ova je podmornica bila izrazito stabilna zahvaljujući sustavu utega i četiri balastna tanka s pumpama, kao i dvostrukoj ljusci. Nažalost, konstruktoru je nestalo novaca te je njen revolucionarni sustav pokretanja ponovno primjenjen tek početkom 20. stoljeća.

barcelona_168Holland (1897.)

Podmornicu Holland, kasnije preimenovanu u USS Holland, projektirao je bivši mornarički časnik Lewis Nixon u gradu Elizabeth u američkoj saveznoj državi New Jersey. Bila je naoružana torpedima i pneumatskim topom, a oružjem se upravljalo iz komandne kupole. Mogla je zaroniti na dubinu do 23 metra. Pogon je bio na benzinski motor iznad površine, a ispod površine kretala se pomoću elektromotora. Godine 1900. postala je prvom podmornicom koja je službeno ušla u sastav mornarice SAD-a. Iste godine je francuska mornarica uvela u službu podmornicu Narval, a tijekom idućih nekoliko godina njen su primjer slijedile i druge velike sile.

Nuklearna podmornica (1954.)

Ideja o podmornici na nuklearni pogon prvi je put iznesena u SAD-u 1939. godine. Projekt je, međutim, pokrenut tek nakon kraja Drugog svjetskog rata. Nova podmornica, nazvana USS Nautilus, porinuta je 1954. u rijeci Thames u američkoj saveznoj državi Connecticut. Nuklearni reaktor davao joj je dvije velike prednosti. Prvo, za njegov rad nije potreban kisik te ne stvara ispušne plinove. Drugo, dozvoljava joj da gotovo neograničeno ostane ispod površine mora. Godine 1958. postala je prvom podmornicom koja je ploveći ispod arktičkog leda stigla do Sjevernog pola.

Piše: Boris Blažina

Facebook Comments

Vezani članci