Kako su poplave potaknule egipatsku astronomiju

Drevni su Egipćani unaprijedili mnoge znanosti i dali velik doprinos ljudskom znanju, pogotovo u medicini i alkemiji. Jedna od važnih grana znanosti bila je i astronomija. Poznavanje zvijezda i cikličkih pojava pomagalo im je u određivanju vremena, odnosno godišnjih doba, što je bilo osobito važno za poljoprivredu.

Temelj egipatske civilizacije i bogatstva bila je razvijena poljoprivreda, a plodno tlo omogućavale su poplave Nila, to jest nanosi plodnog mulja. Dakle, predviđanje poplava što većom preciznošću bilo je glavni uzrok razvoju egipatske astronomije. Razvili su poseban sustav konstelacija i kalendara. Budući da je u ta davna vremena sve bilo povezano s religijom, tako se i astronomija ispreplela s praznovjerjem.

Nema sumnje da je astronomija utjecala i na egipatsku arhitekturu. Mnogi hramovi ukazuju na zimski solsticij, odnosno najkraći dan u godini, nakon kojeg počinju pripreme za sadnju. Keopsova piramida usmjerena je prema glavnim smjerovima svijeta, a otvori u piramidi prema zvijezdi Sirijus i zviježđu Oriona. Sirijus je označavo početak egipatske godine, a Orion je u egipatskoj mitologiji bio povezan sa smrću i ponovnim rođenjem. Neki otvori ove piramide u Gizi vode prema zvijezdama koje se čitavu godinu vide na obzoru (cirkumpolarne zvijezde).

Kada je egipatska civilizacija počela propadati, srećom, njihovo su znanje o astronomiji preuzeli stari Grci i Rimljani, a Aleksandrija je postala jednim od najvažnijih centara za astronomiju. Tamo je djelovao i slavni Ptolomej, autor Velikog matematičkog sustava astronomije u 13 knjiga. Upravo su na području Egipta u helenističko doba nastali temelji današnje astronomije.


Piše: Marsela Alić

Komentari