Na Zemlji je sve više ljudi, i svi ostavljaju svoje tragove, nečiji su otisci malo dublji, a nečiji površniji, no u načelu svi oni imaju jedno zajedničko obilježje, a to je da nestaju nakon određenog vremena. Iz navedenog rađa se pitanje kako možemo biti sigurni da smo upravo mi prva napredna civilizacija na Zemlji. Silurijanska hipoteza jednostavno kaže da ne možemo.
Tko su Silurijanci?
Vjerojatno se pitate kakva je to silurijanska hipoteza. Ime hipoteze je domišljato posuđeno iz britanske popularne serije Doktor Who. U njoj se javljaju Silurijanci iliti humanoidni gmazovi koji žive u razdoblju prije pojave čovjeka. Oni su dobili ime prema geološkom razdoblju iz kojeg su, a to je silur. Da bi došli u njihovo vrijeme trebali bi se vratiti otprilike nešto malo manje od 450 milijuna godina, unatrag, prava sitnica, zar ne?
Geološki procesi – srž problema
Serija Doktor Who je očito utjecali na dvojicu znanstvenika koji su počeli propitivati prošlost našeg planeta. U pitanju su astrofizičar Adam Frank sa Sveučilišta Rochester i NASA-in klimatolog Gavin Schmidt. Oni su postavili neobično pitanje bi li bilo moguće, ako je doista prije nas postojala neka razvijena civilizacija, pronaći njezine geološke tragove. Pod razvijenom podrazumijevaju prvenstveno industrijsku civilizaciju. Srž problema u odgovoru na ovo pitanje našli su u geološkim procesima. Oni su poput kompjuterskih programa, što znači da stalno rade u pozadini, samo su neusporedivo sporiji od njih. Zbog svoje sporosti iz perspektive čovjeka djeluju naprosto apstraktno, što je posljedica kratkoće čovjekovog životnog vijeka, kao i kratkog egzistiranja Homo sapiensa kao vrste na našem planetu. U osnovi promjene u geologiji su tako velike kroz vrijeme da se u tim procesima kontinenti doslovno lome i mijenjaju svoje položaje, što utječe i na otiske života.
Koji su tragovi važni?
Naime, svi tragovi koje ostavljamo za sobom na planetu, pa i oni najdublji poput primjerice najvećih i najkompleksnijih građevina ikada izgrađenih, mogu u najboljem slučaju biti vidljivi kroz nekoliko tisuća godina, no i takve će strukture kad-tad nestati. Čak bi i pokazatelji nuklearnog rata jednom prestali biti vidljivi. Činjenica je da što duže trajemo kao vrsta koja je razvila industriju ostavljamo dublji trag. Dubina tog otiska je usko isprepletana s načinom na koji trajemo. Što smo manje sofisticirani u trošenju zemljinih resursa to je naš utjecaj na planet veći. Odgovore na postavljeno pitanje možemo tražiti primjerice i u tragovima promjena klime koje se mogu uočiti kroz analizu kemijski sastav sedimenata, ali je i teško iščitati je i li neka anomalija posljedica djelovanja prirodnih faktora ili ne. Civilizacije koje postignu viši stupanj razvoja i krenu putem održivosti ostavljaju manji trag u geologiji zbog čega ih je teže uočiti.
Hipoteza Franka i Schmidta izložena je u časopisu International Journal of Astrobiology. Oni ne zastupaju tezu da je Zemlju nastanjivala neka naprednija civilizacija prije nas, iako to ne mogu isključiti. Frank i Schmidt žele potaknuti i druge na razmišljanja i iznalaženje još boljih i konkretnijih smjernica u traženju odgovora na postavljeno pitanje, i to ne samo zbog Zemlje same već i istraživanja života na drugim planetima.
Piše: Sonja Kirchhoffer
