Je li povijest starog vijeka izmišljena u propagandne svrhe?

Kontroverzni ruski akademik Anatolij Fomenko smatra da je opće prihvaćena povijesna kronologija europskoga starog i srednjeg vijeka zapravo potpuno promašena.

“Povijest pišu pobjednici”, jedna je od najpoznatijih uzrečica povezana s tom društveno-humanističkom znanošću. Nekima zvuči kao floskula, ali pokušajmo razmisliti o tome kako različito pojedini ljudi percipiraju događaje iz prošlosti. Primjerice, ako pitamo ljude iz raznih krajeva svijeta o Izraelsko-palestinskom sukobu, dobit ćemo mnoštvo različitih odgovora ovisno o nacionalnosti sugovornika, njegovoj političkoj orijentaciji, vjeri, dobi, obrazovanju itd. Situacija nije bitno drugačija u povijesnim udžbenicima – oni iz Izraela imat će sasvim drugačiju interpretaciju događaja od onih iz arapskoga svijeta. Istina, ti su sukobi nastali relativno nedavno te je danas moguće barem donekle provjeriti tvrdnje pregledavanjem drugih izvora. Međutim, što učiniti kada je riječ o događajima koji su se odigrali prije više od 1000 godina? Kako možemo biti sigurni da malobrojne izvore o dalekoj prošlosti nisu napisali neki drevni pobjednici kako bi nametnuli svoju viziju događanja?

fomenko2
Anatolij Fomenko

Jedna od osoba koju odavno intrigira ovo pitanje je Anatolij Timofejevič Fomenko, rođen 1945. u Donjecku, u istočnoj Ukrajini. On nije profesionalni povjesničar, već jedan od najistaknutijih ruskih matematičara te vrhunski stručnjak na području topologije i diferencijalne geometrije. Od 1991. član je Ruske prirodoslovne akademije, a 1996. za svoj je rad na području matematike primio Državnu nagradu Ruske Federacije. Danas radi na Ruskom državnom sveučilištu u Moskvi. Bez obzira na briljantnu karijeru u prirodnim znanostima te brojne nagrade koje je stekao za svoj rad, Fomenko je široj javnosti poznatiji po svom radu na području povijesti, točnije kronologije. Kakve veze ima matematika s poviješću? Odgovor leži u brojevima. Brojevi su neizostavan element povijesti jer bez njih nije moguće sastaviti kronologiju, a bez kronologije nije moguće uvidjeti redoslijed i međuigru povijesnih događaja. Fomenko je jedan od pobornika radikalne revizije postojećih kronologija te glavni autor djela Nova kronologija u kojem predstavlja svoju viziju stvarne povijesti Europe i Sredozemlja.

sir_isaac_newton
Isaac Newton

Fomenko je na ideju za izradu svoje kronologije došao proučavajući rad ruskog revolucionara i polihistora Nikolaja Aleksandroviča Morozova te francuskog novovjekovnog učenjaka Jeana Hardouina. Oslanjajući se prvenstveno na dataciju astronomskih pojava, obojica su zaključila da postoje brojne nedosljednosti u postojećim kronologijama te da stoga imamo vrlo iskrivljenu sliku o povijesnim razdobljima. Fomenka su inspirirale i tvrdnje slavnog engleskog fizičara i astronoma Isaaca Newtona, koji je smatrao da su ljudi zbog nemogućnosti preciznog određivanja vremena nehotice stvarali kopije postojećih mitskih i povijesnih ličnosti (npr. pripisivali bi obilježja jedne povijesne ličnosti nekoj drugoj samo zbog sličnosti imena). Uz navedeno, Fomenko je upućen i u tvrdnje znanstvenika s početka 20. stoljeća koji su uočili postojanje previše sličnosti u mitovima geografski vrlo udaljenih drevnih naroda da bi se to moglo jednostavno pripisati slučajnosti. Smatrali su da je najvjerojatnije riječ o pripisivanju karakteristika ličnosti i događaja iz vlastite povijesti i mitologije onima drugih naroda.

Polazeći od tih pretpostavki, Fomenko je s kolegama matematičarima proveo detaljno ispitivanje astronomskih pojava te zaključio da se tradicionalna kronologija starog i srednjeg vijeka zapravo sastoji od višestrukog ponavljanja istog slijeda događaja koji traje svega oko 350 godina. Pritom osnovni događaji ostaju isti, a mijenjaju se samo imena gradova i povijesnih ličnosti te manje važni detalji. Drugim riječima, gotovo svi događaji i likovi stariji od otprilike 1000 godina zapravo su fantomski odrazi stvarnih ličnosti i događaja iz srednjeg i ranoga novog vijeka. Tako Trojanski rat nije stvaran događaj, već odraz križarskih ratova. Biblijski kralj Solomon je odraz Sulejmana Veličanstvenog. Rim nije jedan grad, već izraz za označavanje velikih prijestolnica općenito itd.


Precizniji zapisi nastali su tek nakon izuma tiska. Prije toga povijest je uglavnom sastavljana prema izjavama svjedoka, koje su se prepričavale nekoliko puta prije negoli su zapisane. U mnogim slučajevima, dakle, izvornih dokumenata nikada nije ni bilo. Zatim bi ih više puta prevodile i prepisivale osobe koje često nisu bile vrsne u poznavanju starih jezika i kultura. Stoga, poput igre pokvarenog telefona, zapis o događaju vremenom bi postao sve udaljeniji od izvornika. Fomenko smatra da su zbog toga kroničari greškom pripisivali isti događaj nekoj drugoj osobi ili pak neku osobu povezivali s događajima s kojima ona zapravo nije imala veze. Smatra da su antički dokumenti mahom krivotvorine nastale u razdoblju renesanse. Prvi pisani izvori, tvrdi Fomenko, nastali su tek oko 800. po. Kr., a o razdoblju prije 1000. po. Kr. nema gotovo nikakvih pouzdanih podataka. Drugi razlog zašto je došlo do zbrke u kronologijama jest da su one najčešće pisane po nalogu Crkve ili svjetovnih moćnika koji su tako željeli zakonski opravdati i učvrstiti svoju vlast i povlastice.

Većina ruske i strane akademske znanosti odbacila je Fomenkovu kronologiju. Fakultet za povijest Moskovskog sveučilišta i Odjel za povijest Ruske akademije znanosti osudili su Novu kronologiju kao „opasnu pseudoznanost“. S druge strane Fomenkova osnovna teza, da je tradicionalna kronologija fundamentalno vrlo neprecizna, uživa potporu nekih istaknutih ličnosti, među kojima je svakako najpoznatiji šahovski velemajstor, Gari Kasparov.

Piše: Boris Blažina

 

Komentari