Indijski potkontinent jedna je od kolijevki ljudske civilizacije. Najznamenitija od njih bila je Civilizacija Doline Inda (3300. – 1300. pr. Kr.) sa središtima u gradovima Mohendžo Daro, Harappa, Lothal i Mehrgahr, a valja istaknuti i Vedsku kulturu (1600. – 600. pr. Kr.) te Maurijsko Carstvo (326. – 180. pr. Kr.), prvo koje je ujedinilo gotovo čitav Indijski potkontinent. Manje je poznato da je stara Indija bila jedno od važnih središta tehnoloških izuma. Mnoge od njih Europljani su upoznali tek mnogo stoljeća kasnije.
- Dugme – najstarija poznata dugmad potječu iz doline rijeke Ind, a nastala su najkasnije 2500. pr. Kr. Rabilo ih se kao ukrase ili pečate, a ne kao zatvarače. Izrađeni su od školjaka.
- Zahod s ispiranjem – drevni gradovi Mohenjo Daro i Harappa posjedovali su sofisticiran sustav kanalizacije koji je uključivao zahode s ispiranjem. U zahod bi se izlio vrč vode iz kućnog bunara, kojim bi se fekalije potjeralo kroz cijevi u septičku jamu koju bi se povremeno ispraznilo.
- Rudnici dijamanata – rudnici dijamanata postoje u Indiji već najmanje 3000 godina, a prema nekim procjenama i do 6000 godina. Oko 400. pr. Kr. vijest o rudnicima dijamanata stigle su u staru Grčku, čiji su stanovnici bili očarani basnoslovnim bogatstvom indijskih vladara. Indija je bila izvor gotovo svih dijamanata na svijetu sve do pronalaska velikih izvora u Brazilu 1726. godine.
- Vaga – najstarije vage pronađene su u dolini rijeke Ind. Stare su između 3800 i 4400 godina. Bile su polužnog tipa – osnovu je činila poluga jednakih krakova, a na njih su obješene zdjelice s utezima. Napredniji tipovi vaga nastali su tek u 18. stoljeću.
- Ravnalo – prva ravnala nastala su u dolini rijeke Ind prije više od 4000 godina. Izrađena su od slonovače te su mjere na njima određene s nevjerojatnom preciznošću.
- Operacija katarakte – indijski liječnik Sushruta je u 3. stoljeću razvio metodu uklanjanja katarakte (sive mrene) s oka pomoću posebnog alata poznatog kao Jabamukhi Salaka. Ova se tehnika kasnije proširila u staru Grčku i Kinu
- Šah – Čaturanga, igra koju se najčešće smatra prethodnicom šaha, nastala je u Indiji u 6. stoljeću. Imala je ploču od 8 x 8 polja i ukupno 32 figurice, ali su umjesto dvije vojske postojale četiri te se rabilo kocku.
- Čelični lijev – stari Indijci bili su iznimno napredni na polju metalurgije. Oko 300. do 200. pr. Kr. su na području južne Indije i Šri Lanke razvili čelični lijev tj. imali su mogućnost proizvesti čelik kvalitete kakva nije viđena u Europi sve do kasnog srednjeg vijeka.
- Pamuk – dok su stari Europljani nosili odjeću od krzna, kože i vune, Indijci su već u 3. tisućljeću pr. Kr. počeli uzgajati pamuk i izrađivati pamučnu odjeću. Grčki povjesničar Herodot opisao je pamuk kao „vunu koja ljepotom i kvalitetom nadilazi ovčju“. Kada je Aleksandar Veliki stigao u Indiju, njegovi su vojnici počeli nositi pamučnu odjeću jer im je bila udobnija od vunene.
- Brojke – brojke koje danas rabimo i obično nazivamo arapskima zapravo potječu iz Indije. Razvile su se tijekom prvih šest stoljeća naše ere. Oko 500. indijski matematičari postali su prvi koji su uveli znak za nulu.
Piše: Boris Blažina
