Über: strip o alternativnoj povijesti Drugog svjetskog rata

Pred sam kraj rata u Europi Hitler dobiva novo oružje – pretvaranje običnih ljudi u supervojnike. Umjesto kraja borbi u Europi Njemačka dobiva priliku za mnogo mračniji Götterdämmerung (sumrak bogova). U travnju 2013. Avatar Press počeo je objavljivati grafički roman Über, alternativnu povijest Drugoga svjetskog rata čiji tijek i način vođenja promijeni njemački izum procesa stvaranja nadljudskih vojnika. Iako se na prvi pogled čini kao površna fantazija o spasu Trećeg Reicha, serija je postala popularna zbog svog zrelog pristupa temi u kojoj se naglašava horor stradanja u ratu. Objavljivanju prvog broja prethodilo je pet godina istraživanja. Autor, priznati britanski novinar Kieron Gillen, proveo je godine osmišljavajući radnju i istražujući okolnosti kraja Drugoga svjetskog rata, kao i brojnih povijesnih protagonista. Autor planira 60 brojeva, što znači da će njegovo objavljivanje završiti tek 2018. godine. Glavni je umjetnik Afroamerikanac Caanan White, što je pomoglo u pobijanju optužbi da strip promovira nacističku ideologiju. Strip je zbog dobrih kritika privukao i interes producenata, iako još nije bilo konkretnih ponuda za televizijske ili filmske ekranizacije. Prepreka tome je što se stradavanja ljudi prikazuju prilično krvavo.

Realističan pogled na nestvarni scenarij

uber2pngStrip obilježava dekonstrukcija tipičnih pokušaja prikaza uporabe supervojnika u ratovanju. Puno se više pažnje posvećuje logističkim problemima njihove primjene na bojištu kao i industrijskim poteškoćama oko njihova razvitka i obuke. Velik dio posvećuje se i novim ratnim taktikama koje uključuju međusobnu potporu više klasa supervojnika i konvencionalnih ratnih snaga. Izum supervojnika prikazuje se korisnim za Njemačku ne zbog njihove moći, već zato što ne zahtijevaju municiju, naftu i brojne druge resurse jer su gotove sve tvornice i gradovi u ruševinama. Iako Njemačka prednjači u novoj tehnologiji, njeni vođe kao i sami supervojnici znaju da je njemačka pobjeda u ratu nemoguća, ali zato mogu sada nanijeti mnogo štete saveznicima i možda izboriti separatni mir sa Zapadom, što je na tragu stvarnih nadanja njemačkog vodstva.

S druge strane, saveznička dominacija u zrakoplovnoj i morskoj moći još uvijek postoji kao nenadmašiv faktor, a tu je i problem invazije na Japan. Njemačka, naime, uspije sabotirati američki nuklearni program i poslati tehnologiju Japanu koji se kao i u našoj povijesti odbija bezuvjetno predati. Saveznička invazija na Okinawu zato je u početku mnogo krvavija jer su ukopani Japanci sada pojačani fanatičnim supervojnicima. Strip prirodno obilježava mnoštvo povijesnih ličnosti protagonista, uključujući Hansa Guderiana, Adolfa Hitlera, Josepha Göbbelsa, Vjačeslava Molotova, Josifa Staljina, Alana Turinga, Winstona Churchilla, uz fikcionalne superljude.

Spas u zadnji čas

Priča stripa započinje doslovce u minutama prije nego što će se Adolf Hitler ubiti. Jedan od njemačkih projekata čudotvornih oružja osvete dao je rezultate – supervojnike spremne za bojište. U nekoliko dana oni potpuno slome sovjetske armije na istoku Njemačke i počinju oslobađati Njemačku zahvaljujući imunosti njemačkih teških supervojnika (prozvanih klasom bojnih brodova). Međutim, njemački su resursi i dalje ograničeni i njemački zapovjednici nadaju se preplašiti saveznike u potpisivanje mira prije nego što Njemačka podlegne industrijskoj i brojčanoj nadmoći protivnika. Suprotno očekivanjima, strip ne podliježe tendenciji da Njemačkoj omogući osvajanje svijeta, već pokušava istražiti situaciju u kojoj se Drugi svjetski rat nenadano produži. Supervojnici nisu neograničeni resurs, nisu sveprisutni i zahtijevaju potporu od drugih redova oružanih snaga. K tome, gotovo ih je nemoguće liječiti u slučaju njihova ranjavanja ili čak eutanazirati što Britanci ubrzo otkriju. Saveznici nisu zabrinuti oko toga kako ne izgubiti rat, nego kako ga čim prije završiti, a bez posljedica na postojeće dogovore o poslijeratnom svijetu.

Povijesno dosljedan

Većina povijesnih likova ponaša se dosljedno svojim stvarnim ličnostima. Hitler ne vjeruje svojim generalima i opet pokušava preuzeti kontrolu nad ofenzivama u pokušajima simboličke osvete – primjerice, naredi napad na Pariz kojemu je cilj spaliti ga kao osvetu za sravnjenu Njemačku. Jedan od supervojnika ubije ga kao osvetu za milijune vojnika stradalih u borbi protiv Rusa. Winston Churchill razmatra upotrebu bojnog plina protiv Nijemaca, što je stvarno i zabilježeno u povijesnim izvorima kao mogući odgovor na njemačko bombardiranje Londona i drugih gradova. Staljin odluči premostiti zaostajanje Sovjetskog Saveza u novoj vojnoj tehnologiji tako što prisili 420 000 preživjelih „izdajničkih“ pripadnika poraženih armija da sudjeluju u smrtonosnom pokušaju aktivacije supervojnika – tek nekoliko stotina preživi, a i oni su ubrzo žrtovani u ekvivalentu bitke kod Kurska. SAD kaska za ostalim silama jer se ne usuđuje potpuno aktivirati svoje potencijalne bojne brodove zbog njihova etniciteta. Naime, dva od tri kandidata su Afroamerikanci, a treći je Irac (solidarnost s Ujedinjenim Kraljevstvom koje aktivira samo pripadnike „poslušnih“ naroda).

Prijetnja atomske superiornosti SAD-a privremeno je smanjena jer njemačka špijunka sabotira pokušaj atomskog bombardiranja Hirošime i kasnije nuklearno postrojenje u Oak Ridgeu, što daje mogućnost Njemačkoj i Italiji da pokušaju zadati posljednje osvetničke udare saveznicima. Njemačka pokušava izboriti primirje s Britanijom preko zastrašujuće kampanje u kojoj spaljuje sve nenjemačke gradove znajući da su na rubu snaga, a Japan planira samoubilački napad na SAD kako bi također izborio uvjetnu predaju uz zadržavanje japanskog otočja i Koreje. Nove ratne taktike na britanskoj strani osmišljava Montgomery, Guderian na njemačkoj, a na ruskoj Žukov, Alan Turing također je pretvoren u supervojnika, Leslie Groves sada rukovodi i američkim projektom razvoja supervojnika, Josef Mengele pridružen je njemačkom projektu, a lista povijesnih likova nastavlja se.

Superoružja koja misle

Strip obilježava i mračan moralni ton. Amerikanci i Britanci ne žele svoje manjine pretvarati u supervojnike iz političkih razloga, njemački likovi rezignirano se bore za osvetu, Göbbels kasnije preuzme identitet ubijenog Hitlera „jer je ideja Führera korisnija od samog Führera“, a Staljin je zabrinutiji više implikacijama za špijunažu i kontrolu, nego vojnom nadmoći. Nova superoružja ujedno su i ljudska bića s vlastitom voljom čega se pribojavaju sve strane. Grafički se prikazuju brutalni rezultati stradavanja u ratu, bilo u sukobima protiv novih supervojnika, bilo od superiorne koncentracije artiljerije ili bombardiranja. Slabije klase supervojnika mogu se uništiti konvencionalnim naoružanjem, a umjesto municije zahtijevaju puno odmora. Zaključivanje prve cjeline serijala očekuje se ovog ljeta. Pobudio je i interes vojnih entuzijasta jer je u sebe ugradio brojne detalje o vojnoj logistici, bitkama i neizvršenim vojnim planovima, a u budućnosti se navodno namjerava i objaviti autorova knjiga s bilješkama o stripu u obliku monografije. Strip zasada nije preveden na hrvatski jezik.

Komentari