Najnoviji afrički hit: Camel-ccino!

Ako se kojim čudom nađete u Nairobiju prijestolnici Kenije, moći ćete naručiti, između ostalog, camel-ccino. To je najnoviji hit koji podrazumijeva kavu s dodatkom malo devina mlijeka. Ovo “malo” je presudno jer kada bi bilo malo više to bi bilo ubojito za vaš džep.

Unosan biznis

Zanimljivo je kako su odjednom gotovo svi preko noći postali pravi stručnjaci za devino mlijeko. Znanost kaže da je ovo mlijeko nutritivno vrjednije od kravljeg, uz to navode da ima tri puta veću količinu C vitamina od običnog mlijeka. Provedene studije naglašavaju i korisnost ovog mlijeka u smanjenju kolesterola, njegovo pozitivno djelovanje na probavu i imunitet. Pretpostavljamo da stručnjaci znaju najbolje, no opet zdrava doza skepse je uvijek dobro došla. Naime, povijest je već nebrojeno puta do sada pokazala da se svaki novi proizvod na tržištu žestoko reklamira i da se obično neovisno o svom sadržaju nastoji prikazati boljim no što je. Nagli porast popularnosti praćen je pravim divljanjem cijena. Trenutačno tako pola litre devinoga mlijeka košta između 10 i 20 dolara dok ista količina kravljeg, danas ide u bescjenje te se prodaje za oko 50 centa. Ovakav nesrazmjer u cijenama pokazuje da devino mlijeko postaje unosan biznis čiji status se može usporediti sa zlatnim.

Zašto baš deve?

Iako smo trenutačno globalno gledano usmjereni na pandemiju, u pozadini se odvija jedna druga kriza koja je u ovom trenutku stavljena na čekanje, no promjene koje se uokolo nas svakodnevno događaju pokazuju da se različite zemlje počinju pripremati za hvatanje u koštac s klimatskom krizom. Jedna od njih je vezana i uz krizu hrane, i uopće resursa. Vjerojatno se pitate zašto su baš deve došle u ovom trenutku u prvi plan. Deve su izrazito otporne životinje čije tijelo omogućava prilagodbu ekstremnim vremenskim uvjetima. One mogu prijeći 150 km bez unosa vode što ih čini višestruko iskoristivim i isplativim. Iako postoje u ovom trenutku svi preduvjeti za rast ovog poslovnog modela, ipak u Africi sve to sporo ide zbog nerazvijenih prometnica i infrastrukture s hladnjačama koje bi omogućile širenje europskih navika u konzumaciji hrane.


Poslovni mozgovi već razmišljaju o hamburgerima od devinog mesa, što pokazuje da naše trenutačno društvo ne izlazi previše iz ustaljenih mentalnih gabarita i da iz jednog masovnog uzgoja i klanja prelazi u drugo pri čemu se pravdamo manjim otiskom ugljika u okolišu. No živi bili pa vidjeli. I da popijte ona camel-ccino i javiti nam kakav je.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari