Možete li se sjetiti imena ovih hrvatskih filmova?

Želite li provjeriti svoje znanje iz povijesti hrvatske kinematografije riješite ovaj kviz, kako biste saznali koliki ste filmofil, ali u lokalnim razmjerima. Jeste li apsolutna neznalica ili sveznalica, pitanje je sada? Riječ je o hrvatskoj kinematografiji iz doba Jugoslavije. Što čekate krenite?!

Točno! Netočno!

H-8, je film koji je režirao Nikola Tanhofer prema scenariju Zvonimira Berkovića i Tomislava Buturca. Film je prikazan prvi puta 1958. godine. Ono što većina ne zna da je film utemeljen na stvarnom događaju, prema kojem su se 14. travnja 1957. godine sudarili autobus i kamion, krivnjom nepoznatog vozača automobila. U nesreći je preživio dio putnika autobusa. Poznato je da je automobil koji je izazvao nesreću imao u sastavu registracije iduću oznaku H-8, a po kojoj je film dobio ime. Putnici i njihovi karakteri su izmišljeni, a radnja je retrospektivnog karaktera. Glume: Boris Buzančić, Antun Vrdoljak, Vanja Drach, Mia Oremović i mnogi drugi. U pitanju je jedan od najcjenjenijih hrvatskih filmova koji je podjednako dojmljiv u svim filmskim kategorijama.

Točno! Netočno!

Tko pjeva zlo ne misli, najpoznatiji je film proslavljenog redatelja i scenarista Kreše Golika i ujedno jedan od najgledanijih hrvatskih filmova iz 1970. godine. Snimljen je prema noveli Vjekoslava Majera Dnevnik malog Perice. U njemu su igrali: Mirjana Bohanec, Franjo Majetić, Mia Oremović, Relja Bašić i drugi. Kritičari kažu da film vjerno opisuje godine u kojima je radnja smještena, a to su 30-te prošlog stoljeća te da je kao takav i dragocjeni svjedok ondašnjeg života. Glavna junakinja je udana žena Ana Šafranek koja nije sretna u braku sa znatno starijim Franjom. Prilikom jednog izleta u Samobor zaljubi se u “elegantnog” gospodina Fulira. Anin muž, koji ne shvaća ništa, predleže da se Anina neugledna sestra uda za dotičnog gospodina, kojega su upoznali u Samoboru. Svjedok svih tih događanja je maleni Perica, sin Šafranekovih. Film ima veselu i lepršavu atmosferu, no iza nje kriju se brojne osobne frustracije i nesreće.

Točno! Netočno!

Vrijeme ratnika je film scenarista i redatelja Dejana Šorka iz 1991. godine. Film je snimljen u predvečerje Domovinskog rata, a govori o dvojici prijatelja Dakaru i Fabijanu koji redovito nedjeljom odlaze zajedno u ribolov na rijeku Kupu. Dvojica prijatelja su vrlo različitog karaktera i pozadine. Fabijan je u mladosti bio partizan, a Dakar je proveo dobar dio života u Legiji stranac. Obojica su prošlost ostavila iza sebe te su sada obiteljski ljudi. Odjednom se nađu uslijed napada nepoznatih ubojica te se moraju boriti za svoje živote, ne znajući tko je od njih dvojice stvarna meta. U glavnim ulogama su izvrsni Josip Genda i Krunoslav Šarić. Kritika ga danas smatra uspjelim izletom u slabo istraživano područje hrvatske filmske kinematografije, a to je ono između pustolovine i akcije.

Točno! Netočno!

Vlak u snijegu snimljen je davne 1976. godine, prema dječjem romanu Mate Lovraka. Redatelj i scenarist ovog iznimno popularnog filma je bio Mate Relja. Priča je to o prijateljstvu, ali i svađama malih zadrugara. Nakon što su učenici osnovali zadrugu odlaze u Zagreb na izlet. No, u gradu učitelj završi u bolnici, a oni se sami moraju vratiti kući. Vlak u snježnom nevremenu ostaje zatrpan i upravo će se ovdje pokazati koliko su zadrugari složni, jesu li. U ovom su filmu glumili: Edo Peročević, Antun Nalis, Slavko Štimac, Željko Malčić, Gordana Subotičanec i brojni drugi glumci, najvećim dijelom naturščici iz tadašnje područne škole u Cigleni. Ova uspješna ekranizacija prenosi poruku koja je neovisno o protoku vremena uvijek aktualna.


Točno! Netočno!

Deveti krug je film iz 1960. godine, režirao ga je Slovenac France Štiglic, prema scenariju Židovke Zore Dirnbach. Mjesto radnje ove potresne drame je Zagreb u Drugom svjetskom ratu. U mučnoj ratnoj atmosferi jedna zagrebačka obitelj odlučuje stvar uzeti u svoje ruke i spasiti židovsku djevojku Ruth. Unatoč sklopljenom braku koji je židovskoj djevojci trebao dati slobodu, ona završava u koncentracijskom logoru, a u njenom spašavanju romantični par završava život na žičanoj ogradi koja ih je djelila od slobode. Glume: Boris Dvornik i Dušica Žegarac i druga odlična glumačka ekipa. Film je nominiran za Oskara u kategoriji najboljeg stranog filma. Ovaj film se do sada smatra najvažnijim hrvatskim filmom o holokaustu.

Točno! Netočno!

Sokol ga nije volio je hrvatski film iz 1988. godine, i ujedno je prvi film Branka Schmidta nastao prema drami samog doajena hrvatskog glumišta Fabijana Šovagovića. U filmu glume: Fabijan Šovagović, Filip Šovagović, Ivo Gregurević, Suzana Nikolić i drugi. Radnja filma govori o Drugom svjetskom ratu u kojem jedan otac pokušava spasiti sina i zemlju, zauzimajući netralan položaj prema različitim ideologijama. Na kraju shvaća da takva uloga nije moguća, ali prekasno. Schmidt je rekao da su kritičari rastrgali film kao ustašku propagandu zbog čega je i sam završio u bolnici na kardiologiji, čudeći se povezivanju filma s ustaštvom. Danas kada su se strasti malo smirile, smatra se klasikom hrvatskog filma.

Točno! Netočno!

Kužiš, stari moj je film snimljen u režiji Vanče Kljakovića 1973. godine, prema scenariju koji je utemeljen na istoimenom romanu Zvonimira Majdaka. Glavni junak je lik zvan Glista koji živi na zagrebačkoj periferiji, i koji se bavi preprodajom kino ulaznica i drugim oblicima sitnog kriminala. Istovremeno se njegov svijet ubrzano mijenja jer nove generacije preferiraju više disko klubove nego kina, što mu mijenja koncepciju života i rada iz temelja. Glista u tim promjenama ne zna što bi sa sobom. Njegova suputnica Marina isto je nezaposlena i poput njega nagrizena egzistencijalnim pitanjima smisla. Iako je Ivica Vidović obično glumio likove introvertiranih intelektualaca ovdje je odglumio sasvim suprotnog lika frajera iz susjedstva. Uz Ivicu Vidovića tu je Eva Ras kao njegova Marina, Relja Bašić i drugi.

Točno! Netočno!

Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj je film iz 1973. godine, kojega je režirao Krsto Papić. Scenarij se zasniva na adaptaciji Brešanova djela Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. Naime, u selu se priprema proslava godišnjice izbora predsjednika seljačke radne zadruge, a pri čemu predsjednik naređuje, u samoupravljačkoj radničkoj maniri, učitelju da pripremi kako zna i umije Hamleta. Učitelj mora ispuniti zadatak i organizira grotesknu predstavu. Upravo se u filmu ocrtava odlično umijeće Brešana da šekspirijanski obrazac prenese na drugi društveni svijet u kojem dolazi do začudnog elementa preklapanja pri čemu je u filmu politička nota nešto naglašenija nego u književnom predlošku. Naime, predsjednik istovremeno lažno optužuje blagajnika za pronevjeru te ga zatvara, a sin pokušava skinuti ljagu s očeva imena, i u tome uspijeva za vrijeme izvođenja predstave. Film ismijava društvenu nepravdu i nakaradnost koja je ovdje dovedena do apsurda. Glume: Rade Šerbedžija, Milena Dravić, Ljubiša Samardžić, Fabijan Šovagović i drugi.

Točno! Netočno!

Izbavitelj je film iz 1976. godine, kojega je režirao Krsto Papić prema noveli Aleksandra Grina. Glavna uloga je dodijeljena Ivici Vidoviću u kojem ostvaruje svoju tipičnu ulogu intelektualca u egzistencijalnim problemima. Film je jedan od rijetkih hrvatskih ostvarenja iz žanra horora i znanstvene fantastike. Radnja se odvija u jednom mirnom srednjoeuropskom gradiću u kojem se počinju događati vrlo čudne stvari. U središtu radnje je pisac Ivan Gajski zaljubljen u Sonju, kćer profesora Martina Boškovića. Gajski završava na ulici, ali se zahvaljujući pomoći poznanika brzo sklanja s te iste ulice u zgradu u kojoj se održava bal štakora. Malo-po malo Gajski otkriva strašnu zavjeru u kojoj ljudi štakori u tajnosti preuzimaju vlast u gradu, a pri tome druge pretvaraju u sebi slične. Radnja u filmu se danas tumači kao metafora na represivne sustave, u konkretnom primjeru na fašizam ili pak prema prigodnom tumačenju što bi danas bio komunizam, no neovisno o stvarnim aluzijama autora film je iznimno vješto predočio borbu dobra i zla u kojoj štakori simboliziraju politiku zla koja uvijek prijeti svojim povratkom. Glavne uloge uz Vidovića, imaju Mirjana Majurec, Fabijan Šovagović, Relja Bašić i druga poznata filmska imena.

Točno! Netočno!

U raljama života je komedija iz 1984. godine, a režiju filma potpisuje Rajko Grlić. Film je adaptacija romana Štefica Cvek u raljama života, Dubravke Ugrešić, koja je ujedno koscenaristica filma. Radnja se događa na dva paralelna kolosijeka, u jednom pratimo usamljenu daktilografkinju Šteficu koja sanjari o muškarcu koji će riješiti sve njene probleme, a na drugom Dunju, filmsku redateljicu koja o Štefici snima film. One i nisu toliko različite kada je u pitanju ljubav jer obje sanjare o muškarcu svog života koji će ih učiniti sretnim. Film prikazuje sasvim realistično Zagreb u 80-im godinama 20. stoljeća. Među glumcima su uz odlične Vitomiru Lončar i Goricu Popović i neke od zvijezda jugoslavenskog filma poput Bate Živojinovića, Mikija Manojlovića i drugih. Film je podjednaki uspjeh imao kod publike i kritike te je dobio kultni status u hrvatskoj kinematografiji.

Možete li se sjetiti imena ovih hrvatskih filmova?
Nećemo vam čestitati jer ste apsolutna neznalica. Odmah krenite s filmskom edukacijom, krajnje je vrijeme.
Niste neznalica, ali daleko da ste znalac. Utješno je što može i gore, ali može i bolje. Prvi slobodan trenutak iskoristite za edukaciju iz filmske kulture.
Čestitamo spadate u kategoriju dobrih poznavatelja hrvatskog filma. Od vas bi se moglo dosta toga naučiti.
Bravo, vi ste sveznalica, barem kada je u pitanju poslijeratna hrvatska filmografija sve do 90-tih prošlog stoljeća.

Komentari