Sulejman Veličanstveni

Carstvo je steklo veliku prednost ispred europskih zemalja u obrazovanju nakon što je uveo besplatno školovanje za dječake. Obrazovni centri bili su u sklopu džamija, a uz njih su se često nalazile knjižnice, bunari, javne kuhinje i bolnice dostupne svim građanima.

Osmanski sultan Sulejman I. na Zapadu je stekao nadimak Sulejman Veličanstveni, a u svojoj domovini Sulejman Zakonodavac. Rodio se vjerojatno 1494. u gradu Trabzonu, na sjeveroistoku današnje Turske. Njegova majka bila je kršćanska robinja iz Grčke, a otac sultan Selim I. S 25 godina postao je 10. sultan ogromnog Osmanskog Carstva, koje je već tada bilo najmoćnija zemlja islamskog svijeta. Sulejman I. divio se Aleksandru Velikom i, slijedeći svoj uzor, namjeravao je pokoriti čitav svijet. U 46 godina vladavine udvostručio je površinu zemlje. Dovršio je osvajanje Srbije, zauzeo je otok Rod, velik dio Ugarske i Jemena, Iran, Moldaviju, Azerbajdžan, Libiju, Tunis, Alžir te proširio posjede u Iraku. Kako bi se učinkovitije borio protiv Habsburgovaca, sklopio je savez s Francuzima te im davao trgovačke i diplomatske povlastice.
U povijesti svoga naroda Sulejman je zapamćen kao mudri vladar i veliki graditelj koji je podigao mnogo džamija, medresa, biblioteka, zgrada za socijalno ugrožene i mostova. Sulejman I. bio je iznimno dobro obrazovan i svjestan da je zakonodavstvo komplicirano i loše. U Carstvu su postojale dvije vrste zakona. Šerijatski ili Sveti zakon nije se smio mijenjati. Međutim, u sultanovoj nadležnosti bili su zakoni poznati kao kanuni – krivični, porezni i zemljišni zakon, a nisu se temeljili na šerijatu. Sulejman I. sakupio je sve kanune svih prijašnjih sultana i stvorio jedan, pojednostavljeni zakonik Kanun-i Osmani, koji će biti na snazi više od 300 godina.
Kršćanskoj raji toliko je smanjio davanja, da su im uvjeti života bili bolji u Osmanskom Castvu, što je mnoge navelo na migraciju na Istok. Smanjio je broj presuda s kaznom smrti i odsijecanja udova. Carstvo je steklo veliku prednost ispred europskih zemalja u obrazovanju nakon što je uveo besplatno školovanje za dječake. Obrazovni centri bili su u sklopu džamija, a uz njih su se često nalazile knjižnice, bunari, javne kuhinje i bolnice dostupne svim građanima.
Kulturni napredak bio je tako snažan da se razdoblje Sulejmanove vlasti naziva zlatnim dobom. Osnovane su stotine umjetničkih društava pod nazivom Zajednica talentiranih, a pristupiti su mogli umjetnici i obrtnici iz svih osvojenih zemalja. Redovite honorare je isplaćivao sam sultan.
Sulejman I. bio je dobar pjesnik, a pisao je pod pseudonimom Muhibbi (Ljubavnik). Neki Sulejmanovi stihovi postali su česte turske uzrečice.
Vjerojatno je imao tri supruge i ukupno 11 djece. Oženio je konkubinu Hürrem (u Europi prozvanu Roxelana), dozvolio joj da do kraja života živi na dvoru i time prekršio tradiciju.

Piše: Marsela Alić

Šubići / Bribirski / Zrinski / Sigetski

Mehmed-paša Sokolović

Hrvatska 16. stoljeća – Europa u malom

Nikola IV. Zrinski osobno

Siget – otok u baranjskoj močvari

Osmanlije pred vratima Sigeta

Bog je visoko, a kralj daleko“

Zrinski u umjetnosti

Komentari