Šubići / Bribirski / Zrinski / Sigetski

Šubići su pripadnici staroga hrvatskog roda. Budući da im je sjedište bilo u Bribiru, nazivaju se i Bribirski. Rod Šubića bio je razgranat, a njegovi su se članovi uspeli od položaja bribirskih župana do hrvatskih banova te gospodara Bosne i Humske zemlje (danas Hercegovine).
Priča o Zrinskima počinje 1347., kada je Juraj III. Šubić rano ostao bez oca, a njegov skrbnik postao je stric Grgur V. Šubić. Grgur V. je u ime Jurja III. sklopio ugovor s kraljem Ludovikom I. Prema ugovoru Juraj III. ostao je bez utvrde Ostrovica i dobio vlastelinstvo Zrin u Pounju, u tadašnjoj Slavoniji. Juraj III. Šubić se preselio u utvrdu Zrin i preimenovao u Juraj I. Zrinski. Njegovi se potomci više ne prezivaju Šubić nego Zrinski. Stoga je Nikola Šubić Zrinski samo naziv opere, a ne povijesne ličnosti koja se nazivala Nikola IV. Zrinski.
Obitelj Zrinski stekla je vrlo velike posjede i u prvoj polovici 16. stoljeća postala (uz Frankapane) najuglednija hrvatska velikaška obitelj da bi ih Nikola IV. Zrinski, koji je poginuo u bitki za Siget, pretvorio u jednu od najvažnijih aristokratskih obitelji Habsburške Monarhije. Zbog nadiranja Osmanlija preselio je sjedište obitelji iz Zrina u Čakovec. Vrhunac moći Zrinski doživljavaju u 17. stoljeću, ali i svoj konačan pad nakon Zrinsko-frankopanske urote.
Posljednji muški potomak s prezimenom Zrinski bio je Ivan IV. Adam Baltazar Zrinski, koji je umro u tamnici 1703. bez pomotaka. Posljednja članica s tim prezimenom bila je Aurora Veronika Zrinski. Zaredila se i umrla 1735. godine. Njezina sestra Jelena dvaput se udala i imala četvero djece. Njezina djeca su potomci Zrinskih, no ne nose to prezime. Njezin sin Franjo II. Rakoczy mađarski je nacionalni junak jer je igrao važnu ulogu u protuhabsburškom ustanku.
Hrvatski plemićki zbor potvrdio je da u Grčkoj dan-danas žive potomci Martina Zrinskog u Ateni i na otoku Kefaloniji.

Piše: Marsela Alić

Sulejman Veličanstveni

Mehmed-paša Sokolović

Hrvatska 16. stoljeća – Europa u malom

Nikola IV. Zrinski osobno

Siget – otok u baranjskoj močvari

Osmanlije pred vratima Sigeta

Bog je visoko, a kralj daleko“

Zrinski u umjetnosti

Komentari