Nikola Tesla: više mit nego čovjek od krvi i mesa

Biografije su ga prozvale “čovjekom izvan svojeg vremena“, “izumiteljem modernog doba“, no stvarni Nikola Tesla imao je svojih mana. Sumnjao je u dobar dio fizikalne znanosti, redovito je izjavljivao senzacionalističke tvrdnje, a podupirao je negativnu eugeniku i simpatizirao Karađorđeviće.

Znameniti izumitelj jedan je od najpoznatijih povijesnih ličnosti, a utjelovljuje arhetip usamljenog vizionara, kojeg društvo ne razumije, a bori se za bolji i pravedniji svijet. Često ga se naziva ocem modernog elektroničkog doba, najvećim geekom i čovjekom koji je htio svijet opskrbiti besplatnom energijom. Zbog toga je javna predodžba o Tesli više mit koji su stvorile generacije publicista, političara i novinara nego prava osoba. Stvarni Tesla bio je iznimno talentiran, ali je bio daleko od neshvaćenog genija. Bio je umiješan u prisvajanje tuđih patenata, sklon je bio pretjerivati svoja postignuća u novinama te su ga i prijatelji poznavali kao iznimno tvrdoglavu osobu. Odbacivao je dosta postojeće fizike pa nije razumio atomsku građu, teoriju relativnosti, sve zakone elektromagnetizma pa čak niti mehanička gibanja, tumačeći sve kroz svoje instinktivno razumijevanje elektriciteta. Simpatizirao je jugoslavensku kraljevsku obitelj, nije razumio svjetsku politiku, a bio je i pobornik negativnih oblika eugenike. Dosta njegovih prijedloga izuma nije imalo smisla – od radara za podmornice, do energetskih zraka koji bi danas završile kao vijesti u tabloidima. Nesumnjivo je da je Tesla uvelike zaslužan za brojne tehničke izume, ali je on ipak bio obična osoba, puna mana i češće kriva nego u pravu. Iz poštovanja prema njegovim postignućima ne smijemo ga pretvarati u božanstvo.

Teslino podrijetlo svojataju svi

Nikola Tesla rođen je u selu Smiljani, na području današnje Hrvatske, a dobro su poznate prepirke Hrvatske i Srbije oko njegova podrijetla. Amerikanci ga prisvajaju jer je većinu svog života i stvaralaštva proveo u SAD-u, a prisvaja ga i Austrija jer je pohađao Politehnički institut u Grazu u kojem je stekao osnovno obrazovanje. Teslu prisvaja i Rumunjska naglašavajući njegovo navodno vlaško podrijetlo kao i sličnosti prezimena Tesla riječima u rumunjskome jeziku. Teslu su pokušali prisvojiti i Grci ističući da je Teslin otac bio svećenik u grčkoj patrijaršiji, iako je ta patrijaršija pripadala Peću, pa postoje čak i Mađari koji su Teslu smatrali vjernim sinom višenacionalne tisućljetne Ugarske. Situaciju komplicira to što su, u Teslino doba, administrativni pokušaji popisivanja stanovništva obično bilježili samo vjeroispovijest. S druge strane, postoje tvrdnje da je Tesla bio komunistički simpatizer zbog njegova zalaganja za svjetski mir i prijateljstvo među narodima. Njegovi suvremenici nisu bili sigurni što je po nacionalnosti. U eulogiji na njegovu sprovodu gradonačelnik New Yorka izjavio je da je Tesla rođen u Jugoslaviji makar Jugoslavija nije postojala u 19. stoljeću, a većina američkih izvora imala je tendenciju koristiti termine Jugoslavija i Srbija kao sinonime zbog dominacije Srbije u politici Kraljevine SHS-a odnosno Jugoslavije.

Legendarni telegram

Često se ponavlja izjava da je Tesla rekao da se „ponosi svojom hrvatskom domovinom i srpskim narodom“. Ta fraza zapravo potječe iz telegrama koji mu je poslao Vlatko Maček, hrvatski politički vođa i nasljednik Stjepana Radića., 25. 5. 1936. Nije poznato na čemu Maček čestita jer ne piše u telegramu, a Tesla je svoj rođendan slavio tek 10. 7. Nikola Tesla odgovorio mu je idućeg dana, zahvalio se na željama i ponovio Mačekove riječi uz dodatak „živjeli svi Jugoslaveni“. I Hrvati i Srbi koriste taj telegram da bi dokazali njegovo hrvatsko odnosno srpsko podrijetlo različito interpretirajući njegove riječi ili pak osporavajući telegram kao krivotvorinu njegova nećaka, Save Kosanovića.

Simpatizirao je Jugoslaviju

Zalagao se za ideje mira među narodima, stoga je cijenio ideju o zajedničkom jugoslavenskom identitetu Slovenaca, Bosanaca, Hrvata, Slavonaca, Hercegovaca, Crnogoraca i Srba. Bio je površno upoznat sa situacijom u Jugoslaviji, pa je podcjenjivao probleme srpske dominacije u njoj pripisujući to zaslugama „srpske oslobodilačke borbe za sve narode.“ Bio je uvjeren da su izvješća o hrvatskom i slovenskom nezadovoljstvu pretjerivanje jer bi se u protivnom zemlja već raspala. Priče o represivnoj diktaturi zanemarivao je i smatrao da svi narodi Jugoslavije vole kraljevsku obitelj. Kada je ubijen jugoslavenski kralj Aleksandar, za The New York Times napisao je njegovu osmrtnicu u kojoj ga je usporedio s Georgeom Washingtonom i Abrahamom Lincolnom.

Nije otkrio izmjeničnu struju

Često mu se pripisuje da je otkrio izmjeničnu struju, ali bilo bi točnije reći da je bio tek njen glavni popularizator u Americi. Konceptualno o njoj pisao je još Michael Faraday. Prvi generator izmjenične struje (ručnim okretanjem) razvio je Hippolyte Pixii još 1832. godine, a 1870-ih u Njemačkoj je postojao dvofazni generator izmjenične struje. U Europi je jednofazna izmjenična struja bila razmjerno popularnija nego u SAD-u. Tesla je čak na studiju učio o primjeni izmjenične struje. Poslovno društvo u Sjevernoj Americi bilo je skeptično prema izmjeničnoj struji zbog utjecaja postojećih financijskih riješenja i straha od smrtonosnosti. Nikola Tesla nije bio ni jedini bivši Edisonov zaposlenik koji je radio na izmjeničnoj struji. Jedan od njih, C. S. Bradley, u suradnji s Augustom Haselwanderom stvorio je prve trofazne generatore izmjenične struje 1887. godine, a Mikhail Dolivo-Dobrovolsky vlastiti puni sustav trofaznog generatora i distribucije izmjenične struje između 1888. i 1891. godine. Tesla se u to vrijeme bavio manje učinkovitim dvofaznim generatorima.

Glavni Edisonov protivnik nije bio Tesla, već George Westinghouse s kojim je Tesla kasnije surađivao i kojemu je pomogao učiniti izmjeničnu struju praktičnom. Tesla je prvi patentirao trofazni izmjenični motor u SAD-u 1888. godine iako je kasnije tvrdio da je takav motor imao u mislima još 1882. godine. U to vrijeme već je bio gotov nacrt istog tipa motora talijanskog profesora Galilea Ferrarisa. Teslin patent trofaznog izmjeničnog motora bio je preduvjet za suradnju s Westinghouseom koji ga je htio zaposliti čim je čuo za njegov motor. Tesla i Westinghouse potom su idućeg desetljeća naveli Sjevernu Ameriku da prijeđe na izmjeničnu struju.

Kasnije su se javile optužbe da je Tesla prekopirao Ferrarisove ideje za svoj motor. Nakon što je Galileo Ferraris umro 1897. godine, dva sudska procesa 1901. i 1905. odlučila su da je Tesla prvi izumio taj motor temeljem Teslina svjedočenja da je imao viziju tog motora, odnosno u mislima ga gradio šest godina, a osim toga na sudu se pojavilo troje svjedoka koji su tvrdili da je Teslin prototip iz 1887. izgubljen u vatri. Sumnju da se radilo o preuzimanju Ferrarisovih postignuća potvrđuju i riječi Williama Stanleyja, jednog od američkih pionira izmjenične struje, koji je radio za Westinghousea od 1885. kada ga je unajmio upravo da proučava Ferrarisove transformatore i druge izume koje je talijanski profesor predstavljao na Sveučilištu u Turinu (Italija). U svakom slučaju, Tesla je mogao prepoznati da je budućnost distribucije električne energije u izmjeničnoj struji u čemu je bio u potpunosti u pravu.

Rat struja

Takozvani rat struja, sukob oko usvajanja izmjenične ili istosmjerne struje, zapravo nije bio sukob između Thomasa Edisona i Nikole Tesle, već Thomasa Edisona i Georgea Westinghousea za kojeg je Tesla radio u vrijeme svojih izuma izmjenične struje. Iako je u Europi izmjenična struja bila popularnija, u Sjevernoj Americi gradovi su već uložili u istosmjerne sustave, a postojala je izumiteljska tradicija koja se oslanjala na istosmjernu struju. Nakon što je Edison usavršio prvu praktičnu električnu žarulju, postala je očigledna potreba za nacionalnim prelaskom na električnu energiju. Kako je Edison imao brojne patente na istosmjernu struju, zaradio bi bogatstvo ako bi se električne brane gradile na temelju nje.

Jedan od prvih Teslinih poslova bio je za Edisona i dobio je zadatak da poboljša Edisonov sustav da bi bio učinkovitiji. Tesla je to učinio potpuno odbacivši Edisonov dizajn, tako da bi Edison morao odustati od vlastita patenta i prihvatiti Teslin dizajn. Edisonu je to bilo neprihvatljivo iz praktičnih razloga pa su se razišli. Edison je nastavio smatrati Teslu briljantnim ali tvrdoglavim, dok je Tesla proširio priču da ga je Edison prevario. Razišli su se 1885. godine, a Tesla je odlučio pokrenuti vlastitu tvrtku Tesla Electric Light & Manufacturing koju je financirao čak i povremenim fizičkim radom.

Industrijalac George Westinghouse saznao je za Teslin rad na izmjeničnoj struji pa je kupio neke njegove patente i započeo suradnju s Teslom. Tesla mu je ubrzo za milijun dolara prodao većinu svojih patenata za izmjeničnu struju. Westinghouse je vidio u izmjeničnoj struji potencijal za resurs koji bi se mogao uvesti u svaki dom, a ne samo kao izvor svjetla za velike zgrade kao što je to bila ideja Edisonova poslovnog kruga. Nije trebalo dugo da Edison odmah prepozna prijetnju. Westinghouse se širio u gradiće koje Edisonov sustav električne mreže nije mogao doseći, a električnu energiju prodavao je ispod cijene. U jednoj godini već je imao pola tržišta.

U studenom 1887. godine Edison je otkrio priliku da ocrni izmjeničnu struju kada je primio pismo u kojemu se tražio savjet za novu humaniju metodu pogubljenja ljudi. Iako se Edison protivio smrtnoj kazni, predložio je izmjeničnu struju kao metodu pogubljenja imajući na umu nesreću u kojoj je pijanac stradao od napona na snažnom generatoru. Edison je svakom prilikom demonstrirao da je izmjenična struja smrtonosna za životinje pogubljujući manje životinje, a jednom prilikom i slona. Tvrdio je da će Westinghosueov sustav ubiti svakog korisnika unutar 6 mjeseci. Edison je čak pokušavao uvesti novu riječ za pogubljenje kriminalaca – westinghousiranje. Westinghouse je bio bijesan.

Borba se prenijela na Williama Kremmlera, ubojicu osuđenog na smrtnu kaznu, koji je trebao postati prva osoba pogubljena na električnom stolcu. Westinghouse je donirao 100 000 dolara odvjetnicima za Kremmlerov priziv Vrhovnom sudu u kojemu su nastojali električni stolac prikazati nedopustivim oblikom kazne. Izgubili su, a pokušaj pogubljenja Kremmlera bio je sve samo ne brz i bezbolan. Iako je dan prije uspješno pogubljen konj putem istog stolca, Kremmler nije umro nakon 17 sekundi izloženosti naponu. Pokušali su ga ponovno ubiti dvostruko većim naponom, pa su mu puknule žile i počeo je krvariti. Kasnije se pojavila glasina i da se njegovo tijelo zapalilo. Svjedocima je pozlilo od mirisa „spaljena mesa“. Pogubljenje je potrajalo 8 minuta, a kasnije je Westinghouse izjavio da bi pogubljenje bilo bolje da su ga pokušali izvršiti sjekirom.

Rat oko izuma radiouređaja

Tesla je prestigao Guglielma Marconija u prijenosu bežičnih električnih signala pa se kasnije upustio u odvjetnički rat protiv Marconijevih patenata. Poznata je Teslina demonstracija bežično kontroliranih čamaca 1896. iako je ona bila na tragu brojnih takvih eksperimenata 1895. i 1896. u svijetu. Tesla je zatražio patent za prijenos signala 1897., a odobren mu je 1900. Iste godine Marconi je pokušao prijaviti prvi vlastiti patent u SAD-u, no on mu je odbijen. Prihvaćeni su mu revidirani patenti, pa je došlo do sukoba na sudovima. Kada je Marconi 1901. izveo prvi transatlantski prijenos signala, Tesla je navodno komentirao da mu dobro ide jer „koristi 17 njegovih signala“. Već 1904. američki sudovi promijenili su odluku i dodijelili Marconiju patent radiouređaja, vjerojatno pod pritiskom Marconijevih investitora. Marconi je dobio odnosno podijelio Nobelovu nagradu za fiziku 1911. s Karlom Braunom za svoje doprinose komunikaciji radiovalovima. Tesla je bio bijesan i tužio je Marconijevu tvrtku, no nije imao novca za dugotrajan spor protiv tada jako uspješne tvrtke. Patent je vraćen Tesli tek 1943., nakon njegove smrti, i nije bio potaknut pravdom već inatom. Marconi Company tada je tužila američku vladu za korištenje njenih patenata u Prvome svjetskom ratu pa je patent vraćen nedavno preminulom izumitelju.

Mit o razvoju radara

U razvoju radara i radarske tehnologije sudjelovali su mnogi izumitelji i inženjeri, među njima Christian Hulsmeyer, Lee De Forest, Edwin Armstrong, Guglielmo Marconi, Ernst Alexanderson, Edward Citor Appleton, Albert Hull i drugi. Mit o tome da je Tesla zaslužan za radar dolazi od njegova prijedloga mornaričkom odboru da se radiovalovi koriste za praćenje drugih objekata. Njegov prijedlog odbijen je jer je njime htio pratiti podmornice što je i danas praktički nemoguće – voda bi previše izobličila radiovalove. Budući da je u odboru bio Thomas Edison, razvio se mit da je rani izum radara spriječio Edison zbog zavisti. Prilikom izrade praktičnog oblika radara 1930-ih razvio se velik interes za Tesline eksperimente prijenosom signala zbog velika Teslina iskustva i sklonosti neobičnim pokusima.

Tesla i rendgenske zrake

Njemački fizičar Wilhelm Conrad Röntgen dobio je 1901. godine prvu Nobelovu nagradu za fiziku za svoje otkriće rendgenskih zraka. Malo je poznato da su prije njegovih eksperimenata brojni drugi izumitelji i inženjeri eksperimentali njima. Ukrajinac Ivan Pavlovič Puluj otkrio je slučajno rendgenske zrake, no nije razumio o čemu se radi. Nikola Tesla također je imao uspješne eksperimente rendgenskim zrakama pa je čak njima snimio ruku svog prijatelja Marka Twaina. Eksperimentirao je fluorescentnom svjetlosnom cijevi zvanom Geisslerova cijev koja je također emitirala rendgenske zrake. Bio je doduše oprezan jer je sumnjao da zračenje koje može učiniti kosti vidljivima može biti i štetno. Kada je Röntgen objavio svoje otkriće 1895., Tesla mu je poslao vlastite snimke te su si međusobno čestitali na uspjesima u razlučivosti. Rendgenskim zrakama bavio se i Edison zajedno sa svojim asistentom Clarenceom Dallyjem. Oni su bili manje oprezni, a eksperimentirali su na sebi. Dally je kasnije obolio od raka od kojega je i umro, a morao je i amputirati obje ruke zbog prevelikog zračenja. Zbog toga se Edison bojao rendgenskih zraka i prestao se baviti njima osim u uvjetima visoka opreza. Ipak, Edisonov rad, a ne Röntgenov ili Teslin, doveo je do prvih medicinskih aparata za rendgensko snimanje.

Tesla nije dizajnirao generatore u elektrani na Niagarinim slapovima

Same dinamo generatore posebno je tada za elektranu osmislio George Forbes prema tada postojećim nacrtima. Tesla je izradio i patentirao izmjeničnu električnu mrežu za elektranu, no došlo je do zabune jer su na generatore postavljene ploče s Teslinim imenom i brojem patenata.

Slobodna energija čitavu svijetu

Tesli se pripisuje namjera da čitavu svijetu osigura besplatnu električnu energiju iako je ona vrlo problematična s tehničke strane. Bežični prijenos energije razvija se već desetljećima, no pati od velika gubitka energije s porastom udaljenosti, a postoji bojazan da je poguban za ptice, životinje i da bi mogao izazivati rak u ljudi. Dodatan je problem što su se Tesline tvrdnje o širenju elektromagnetskih signala čitavim planetom putem jednog megavatnog odašiljača potpuno protivile tadašnjim fizikalnim zakonima, a tajio je detalje svojih navodnih eksperimenata pa nitko nije vjerovao da postoji rezonancija Zemlje. Tesla je bio na pravom tragu, ali su njegova objašnjenja bila u formi teorije koja nije imala logičkog smisla što je Tesla odbijao prepoznati.

Svoj naum htio je provesti u djelo pomoću svojeg laboratorija, tornja u Wardenclyffeu za koji je tražio oko milijun tadašnjih dolara (otprilike 35 milijuna današnjih dolara). Jedini investitor bio mu je poznati J. P. Morgan koji mu je dao tek 150 000 dolara i htio 51% udjela u svim patentima koje bi Tesla mogao stvoriti. Iako Tesla nije dobio sav novac koji je tražio, svoj nacrt proveo je u djelo i 1903. završio izgradnju transmitera koji nije radio. Toranj je sadržavao Teslin transformator u obliku velike metalne sfere težak 55 tona, a zabio je šesnaest šipki stotinu metara u zemlju da bi mogao slati električnu struju u planet.

Kada je tražio još novca, nije ga dobio (iako je tijekom gradnje dobio dodatan zajam). J. P. Morgan inače je bio Teslin protivnik jer je ranije financirao Edisonova rješenja, a svega nekoliko godina prije preuzeo je tvrtku jednog od Teslinih financijera. U Tesli je ipak vidio potencijal da otkrije nešto korisno pa makar i slučajno. Da bi uvjerio Morgana da je njegov toranj koristan, Tesla je ustvrdio da bi eventualno mogao slati energiju svim živim bićima na planetu što je bila kriva taktika – kako bi se bežična energija naplatila? U toranj je počeo ulagati svoj novac i bezuspješno tražiti investitore. Već 1905. morao je otpustiti sve radnike i zatvoriti svoj laboratorij. Okrenuo se daljnjim izumima u nadi da bi mogao doći do novca da ponovno otvori Wardenclyffe.

Inženjeri koji su kasnije proučavali Teslin nacrt nisu mogli razumjeti što je bila njegova namjera jer su bili višeznačni. Toranj je trebao emitirati energiju u nebo, u Zemlju ili oboje? Čini se da ni sam Tesla nije bio siguran koja je opcija najbolja, pa je htio pokriti sve mogućnosti, vođen svojom intuicijom. Rezonanciju Zemlje, točnije niz njih, matematički je izračunao fizičar Winfried Otto Schumann tek 1952. godine. Tek nakon Drugoga svjetskog rata pronađeni su učinkoviti načini slanja elektromagnetične energije oko planeta Zemlje korištenjem ionosfere i rezonancije.

Sudbina laboratorija u Wardenclyffeu

Zbog nagomilanih dugova, uključujući i onih za njegov apartman u hotelima, vjerovnici su odlučili preuzeti njegovu hipoteku na posjedu oko laboratorija u Wardenclyffeu. S obzirom na to da je Teslin toranj snižavao vrijednost posjeda, odlučili su ga razoriti. Kasnije je Hugo Gernsback stvorio priču da je to učinila američka vlada zbog stranih špijuna koji su toranj koristili za komunikaciju s njemačkim podmornicama.

Koncept smartphonea

U svojim nastojanjima da dobije novac od J. P. Morgana Tesla je izjavio da bi njegovi odašiljači bili uvod u nov oblik komunikacije. Radiosignalima bi se najrazličitije informacije mogle slati i razmjenjivati diljem planeta, od podataka o vremenu, burzi, kraćih tekstova i čitavih knjiga, a mogle bi se tražiti i informacije o matematičkim problemima. To je vrlo slično konceptu suvremena smartphonea iako Tesla nije imao viziju uređaja koji bi ujedno bili minijaturna računala, već bi tek komunicirala sa središnjim odašiljačem. Taj se zapis katkad ističe kao jedan od prvih spomena smartphonea.

Teslina zraka mira ili smrti

Tesli se pripisuje navodni izum zrake smrti čiju bi tehnologiju dao svim državama i tako eliminirao rat. Navodno je bio inspiriran zračnom puškom. Njegova ideja bila je koristiti zračne struje za skupljanje velika statičkog naboja (slično Van De Graaffovu generatoru) koji bi pogonio visokonabijene molekule volframa brzinom 48 puta većom od brzine zvuka. Kako bi zraka bila sačinjena od volframa, njena snaga ne bi opadala brzo s udaljenosti pa bi mogla topiti sve metalne predmete u vidokrugu. Vijest o njegovu oružju pojavila se u ljeto 1934. na naslovnici The New York Timesa. Iako je naslov isticao da je tada 78-godišnji izumitelj izumio zraku smrti, Teslina izjava bila je da bi to bio izum mira jer bi svaka država dobila „nevidljivi Kineski zid“. Tesla se nadao da bi njegov projekt bio lako pretvoriv u mirnotvorne svrhe jer bi se nadovezivao na njegove ideje o bežičnom prijenosu energije. Uspio je dobiti ček od 25 000 dolara od tvrtke koja je bila trgovački paravan za Sovjetski Savez, no od projekta nije bilo ništa. Njegovo oružje zahtijevalo je potpuno nepoznatu tehnologiju pa nije poznato je li Tesla pretjerivao da dođe do novca za svoje projekte, imao neodređenu intuiciju u kojem smjeru ići ili nešto treće.

Tesline papire zaplijenili su američki agenti

Često se ponavlja činjenica da su nakon njegove smrti, 1943., njegove spise zaplijenili agenti FBI-a u potrazi za nacrtima superoružja. Problematično je što je to opovrgnuo FBI i ukazao na to da su njegovu imovinu zaplijenili službenici Ureda za imovinu tuđinaca američkog Ministarstva pravosuđa. Učinili su to preventivno, po zakonu o ratnom stanju, jer je osoblju hotela rekao da u sobi ima vrijednu i opasnu napravu. Prema službenoj izjavi koja je uslijedila tri dana kasnije Tesla je u sobi držao tek kompliciran mjerni instrument.

Tesla i Tunguska

Eksplozija u Tunguskoj dogodila se 30. lipnja 1908., a njena snaga bila je 10 megatona. Ideja da ju je uzrokovao Tesla pojavila se 1980-ih godina. U to je vrijeme navodno trebalo zatvoriti njegov laboratorij u Wardenclyffeu pa je Tesla testirao svoj prijenos energije u zadnji čas i izazvao eksploziju. Problem je u tome što takva eksplozija nema smisla. Jednaku količnu energije njegov toranj u Wardenclyffeu trebao bi emitirati 130 godina ako bi mogao uporno održavati razinu od 10 megavata. Čak i ako je Tesla mogao doći do takve razine energije, daleko veće od električne mreže dostupne mu u Wardenclyffeu, eksploziji ni emitiranju nisu prethodili nikakvi atmosferski efekti, dodatne eksplozije ni polarna svjetla.

Teslina ličnost

Poznati su mnogi primjeri Teslina neobična ponašanja. Jedno od najobičnijih njegov je manjak interesa za žene – izjavio je da bi žene inspirirale umjetnike, ali iscrpljivale izumitelje. Bojao se prljavosti i bolesti, rukovanja, nije podnosio bisere i naušnice niti je mogao dirati kosu, a imao je i niz kompulzivnih tikova. Navodno je bio opsjednut brojem tri, pa bi katkad dobio poriv da prošeće oko zgrade tri puta prije nego što uđe u nju. Brojao je koliko bi puta žvakao hranu, a nastojao je procijeniti masu svakog zalogaja. Nikad ne bi jeo u prisutnosti ženske osobe, a pritom je koristio 18 ubrusa. Strah od uzročnika bolesti i prljavosti doveo ga je do ideje da bi se elektricitetom mogli istrijebiti bakterije, virusi, kukci i štakori. Osim toga, čovjek bi prešao s vodenih na električne kupke, a svaki grad bi elektricitetom sterilizirao vodu, zrak i hranu.

Prijateljstvo s Markom Twainom

Nikola Tesla i legendarni spisatelj Mark Twain bili su prijatelji koji su se susreli u jednom klubu. Twain je nastojao često posjećivati Teslu jer mu se sviđala njegova neobična ličnost, a fascinirao ga je razvoj znanosti. Tesla je navodno čitao Twainove knjige još u svojoj mladosti. Twain je zaslužan za tvrdnju da je Teslin indukcijski motor najvažniji patent od telefona. Jednom prilikom Tesla je preplašio Twaina (koji je često imao probavnih problema) toliko da je on morao na zahod od straha. Naime, Tesla je demonstrirao rad visokofrekventnog oscilatora koji je zbog jakih vibracija stvarao dojam potresa osobama u njegovoj blizini. Twain je nakon nešto više od minute morao pobjeći.

Zašto je umro siromašan?

Činjenica jest da usprkos brojnim patentima Tesla nije umro ostavivši za sobom veliko bogatstvo. To nije bio isključivo rezultat njegova izrabljivanja od strane drugih, već i njegova manjka odgovornosti. Živio je u hotelima, a često je posuđivao novac od prijatelja da plati troškove života u njima. Katkada je ostavljao svoje bilježnice umjesto novca za dugove. Novac koji bi osigurao ulagao je u silno skupe projekte od kojih se većina nije realizirala.

Tesla je volio pažnju javnosti

Iako se često može naići na tvrdnju da je Tesla bio jako povučen, to nije bilo sasvim točno. Svoje čudno ponašanje koristio je za održavanje javnog dojma o sebi kao briljatne osobe koja je daleko bolja od svih drugih. Volio je objavljivati senzacionalističke tvrdnje o tome da radi na revolucionarnim izumima poput višekratna torpeda, zraka smrti ili da je uspostavio kontakt s vanzemaljcima. Time se sve više izolirao od znanstvene zajednice, ali ga je javnost počela obožavati i vjerovati u njegove tvrdnje. Osim toga, Tesla je rado prihvaćao pozive novinara da komentira različite događaje – od političkih promjena u Europi i Americi do tema poput vojne strategije, psihologije, arhitekture, pa čak i hrane. Danas bi se Teslu smatralo komentatorom.

Navodno nespavanje

Poduzetni ljudi i danas tvrde da jako malo spavaju, a većinu dana provode radeći, pritom pretjerujući. Tesla je slavno ustvrdio da ide u krevet tek u pet sati ujutro, u njemu je do deset sati ujutro, a tek polovica tog vremena otpada na spavanje, pri čemu je opet sanjao. Moguće je da Tesla nije svjesno lagao, već je bio uvjeren da tako malo spava. Hotelski službenici često bi prepričavali da bi naišli na njega kako stoji ili sjedi potpuno miran i ne reagira na okolinu, što možda ukazuje da je spavao otvorenih očiju ili upadao u mikrosan.

Mit o Nobelovoj nagradi

Ova poznata priča glasina je koja se pojavila u američkim novinama. Prema njoj Nobelovu su nagradu za fiziku 1915. godine trebali dobiti Thomas Edison i Nikola Tesla, no oboje su odbili primiti je ako bi je dobila druga osoba. Tesla i Edison ipak su se međusobno poštovali pa takvo nešto nije priličilo njihovim karakterima. Osim toga, dobitnici za tu godinu bili su već poznati – sir William Henry Bragg i William Lawrence Bragg. Odbor za dodjelu izjavio je da bi netko mogao odbiti nagradu tek nakon što je proglašen pobjednikom, a nikako prije. Edison je nominiran za nagradu 1915., a Tesla 1937.

Jedna od najpoznatijih fotografija Nikole Tesle je lažna

Fotografija iz 1889. koja prikazuje Teslu kako sjedi u miru pokraj ogromnog generatora iz kojega sijevaju brojne električne silnice zapravo je kombinacija više snimaka. Teslin fotograf Dickenson Alley dobio je zadatak snimiti Teslin rad kao revolucionaran pa je prvo snimio Teslu kako mirno čita knjigu pokraj ugašena generatora. U dodatnim ekspozicijama snimljene su velike električne silnice generatora kako izbijaju. Da je Tesla stvarno bio u blizini, jedna od njih mogla ga je spaliti zbog velika električnog napona. Sam Tesla kasnije je zapisao u bilješkama da je fotografija lažna i da „nije sretan“ tom idejom, ali neki ljudi vole takve fotografije.

Thomas Edison i Nikola Tesla bili su prijateljski rivali poput Billa Gatesa i Stevea Jobsa

Tesla i Edison bili su na suprotnim stranama u ratu oko primjene izmjenične i istosmjerne struje, a Tesla je imao i ozbiljne zamjerke Edisonu jer je smatrao da ga je prevario dok je radio za njega. Usprkos tome među njima je postojalo obostrano poštovanje. Jednom prilikom Edison je Tesli dao laboratorij na korištenje nakon što je njegov izgorio u požaru, a drugom prilikom Tesla je pozvao publiku na pljesak Edisonu na konferenciji. Takav odnos bio je sličan odnosu Stevea Jobsa i Billa Gatesa.

Tesla nije vjerovao u Einsteinovu relativnost, nuklearnu energiju, svemirski vakuum…

Većina Teslina rada bila je vezana uz elektromagnetizam, no Tesla je odbacivao određene zakone i tvrdio da elektromagnetski valovi mogu putovati mnogo brže od svjetlosti. Kasnija analiza pokazala je da nije razumio fizikalna načela u podlozi svojih uspješnih eksperimenata prijenosom energije. Šokantno je bilo to da je Tesla vjerovao u koncept etera, plinovite tvari koja ispunjava prostor među nebeskim tijelima, koji je većina fizičara odbacila. Tesla ga je smatrao savršenom tekućinom koja je prozirna materiji, no čvrsta za svjetlo, i uzrokuje inerciju. Nije vjerovao u brzinu svjetlosti kao maksimalnu brzinu, već je u nekoliko navrata tvrdio da je eksperimentirao kozmičkim zrakama koje su bile višestruko brže od svjetlosti. Eter je bio taj koji je usporavao svjetlost, a u njegovu odsutstvu ili posebnim zrakama brzina se lako mogla višestruko podići. Čak je najavio da će njegov toranj u Wardenclyffeu emitirati elektromagnetske valove brzinama većima od brzine svjetlosti, a smatrao je i da je širenje Mjesečeve sjene na Zemlji odraz nadsvjetlosnih brzina. U svojim eksperimentima nije razlikovao eter od zraka.

Tesla je smatrao Einsteinove teorije relativnosti smećem jer su se bazirale na zakrivljavanju prostora i vremena, što je Tesla smatrao nemogućim, i na maksimalnoj brzini u svemiru. Prema njemu svjetlo oko masivnih tijela zakrivljuju polja sile, a ne gravitacija. Takvo mišljenje održao je do kraja života makar je teorija već bila dokazana i prihvaćena 1930-ih godina. Godine 1935. relativnost je u jednom članku nazvao glupošću za ignorantne ljude. Na svoj 81. rođendan objavio je izjavu u kojoj je napao Einsteinovu teoriju relativnosti i najavio vlastitu potpunu dinamičnu teoriju gravitacije. Nju je razvio navodno već između 1893. i 1894., a prema njoj je gravitacija bila tek dio elektromagnetskih fenomena. Sunce i druge zvijezde emitiraju tzv. primarne solarne zrake koje stvaraju sekundarna zračenja, a većina mehaničkih fenomena poput momentuma i inercije zapravo su rezultat elektromagnetske sile. Kako sva tijela imaju električni naboj i kreću se velikim brzinama, sva su nebeska tijela zapravo nabijene sfere. Zbog toga ne smije postojati vakuum jer ne bi bilo elektromagnetskih sila bez medija koji bi ih mogao prenositi. Kretanje prostorom stvara iluziju vremena. Tesla nikad nije izradio matematičke modele koji bi podupirali bar neke njegove tvrdnje ili ih okupio u jedan sveouhvatan rad ili knjigu iako je više od četrdeset godina povremeno najavljivao da će njegove teorije revolucionarizirati fiziku jer će ju objasniti u terminima transverzalnih i longitudinalnih valova.

Tesla je sumnjao i u većinu teorija koje su opisivale funkcioniranje atoma. Tvrdio je da je redovito dezintegrirao atome u svojim eksperimentima bez oslobađanja velike energije. Sukladno tome po njemu su nuklearna oružja nemoguća jer nije vidio odakle bi takva energija došla. Odbijao je priznati mogućnost da se masa može pretvarati u energiju. Tesla nije vjerovao ni u aerodinamiku, već je njene zakone smatrao baziranima na krivim otkrićima. Po njemu zrakoplovi su se oslanjali većim dijelom na valove koje emitira Zemlja i međuigru naboja. Patentirao je i 1928. godine tzv. elektrogravitacijski avion koji je mogao letjeti bez propelera ili plina za uzgon. Prije toga je 1912. izjavio da će moći letjeti na spravi velikoj poput štednjaka koja bi bila jednako teška, a opet dovoljno okretna da njome ulazi i izlazi kroz prozor.

Eugenika je bila dobra ideja?

Tesla je mnogo razmišljao i o uređenju ljudskog društva i podupirao je negativne oblike eugenike. Godine 1930. izjavio je da je prisilna sterilizacija kriminalaca i mentalno bolesnih osoba dobra ideja te da je treba proširiti. Po njemu do 2100. godine eugenika će biti univerzalna i njome će se nepoželjni ljudi ukloniti iz stanovništva. Tesla je kritizirao brigu o nepoželjnima jer je u prošlim razdobljima prirodni odabir uklanjao nepoželjne sojeve ljudi. Osim sterilizacije trebalo je uvesti i ciljanu kontrolu „instinkta za parenjem“. Te tvrdnje iznio je 9. 5. 1935. za Liberty Magazine u članku A Machine to End War u kojemu je reklamirao svoju mirotvornu zraku smrti. U njemu je previđao da će za 100 godina najvažniji član američke vlade biti ministar higijene i fizičke kulture te da će stimulansi poput čaja, kave ili duhana biti prepoznati kao otrovi i zaboravljeni.

Tesla u popularnoj kulturi

Mjerna jedinica magnetske indukcije preimenovana je u teslu (T) 1960. u njegovu čast; prije toga ta se mjera izražavala u weberima po kvadratnom metru. Najuspješnija svjetska tvrtka koja proizvodi električne automobile nazvana je Tesla Motors upravo po Nikoli Tesli 2003. godine. Elon Musk, njen osnivač, rekao je da mu je Tesla inspiracija i filozofijom i vizionarstvom, a uostalom svi njihovi motori koriste Teslin indukcijski motor. Ostaci Teslina tornja u Wardenclyffeu spašeni su 2013. putem tzv. crowdfundinga. Matthew Inman, autor popularna web-stripa The Oatmeal, pokrenuo je 1,37 milijuna dolara od nezavisnih donacija da bi toranj pretvorio u muzej posvećen Tesli. Na krilima tog uspjeha posebna manja kampanja prikupila je 127 000 dolara za dvometarski kip Nikole Tesle u Palo Altu u američkoj saveznoj državi Kaliforniji koji bi ujedno trebao biti i vremenska kapsula i izvor Wi-Fia.

Velik broj igara često uključuje Teslu i njegove izume u svoje svjetove. Red Alert franšiza ima sovjetske snage naoružane Teslinim zavojnicama, a one se kao oružje pojavljuju u igrama: Arcanum: Of Steamworks and Magick Obscura, Fallout franšizi, Bioshock Infinite, Return to Castle Wolfenstein. Osim toga, u igri Tomb Raider: Legend jedna od lokacija je tajni Teslin laboratorij u Sibiru. U igri Assassin’s Creed otkriveno je da je Tesla ukrao artefakt od templara i pomogao asasinima da ga unište čime je uzrokovao eksploziju u Tunguskoj. Prema igri Team Fortress 2 Tesla je prethodnik engineera, a avantura Tesla Effect: A Tex Murphy Adventure bavi se izgubljenim Teslinim izumima. U stolnim igrama Teslina se oružja pojavljuju kao standardno naoružanje Nekrona u Warhammeru 40 000, a u GURPS sustavu opisan je čitav paralelni svijet gdje su sve Tesline zamisli realizirane kao izumi.

U filmu Christophera Nolana, Prestiž (2006), Teslu glumi David Bowie, a tamo se pojavljuje kao izumitelj stroja za dupliciranje ljudi. U filmu Tomorrowland (2015) Tesla se navodi kao jedan od vođa tajne znanstvene organizacije (uz Julesa Vernea, Gustavea Eiffela i Thomasa Edisona) te je otkrivač paralelne dimenzije koja je predmet radnje filma. Tesla se pojavljuje i u nizu serija – u Warehouse 13 spominju se Teslini izumi, a u seriji Sanctuary Tesla je neka vrsta vampira koji želi upravljati svijetom.

Komentari