Dva cara iz Vinkovaca

Na meandru rijeke Bosut smjestilo se naselje na čijem širem području ljudi žive već 8000 godina. Prvi poznati naziv mjesta potječe iz vremena Rimljana. Oni su pokorili Skordiske i na jednom brežuljku podigli naselje Cibalae. U njemu su živjeli potomci miješanog autohtonog stanovništva s Keltima, Rimljani te doseljenici iz raznih krajeva rimske države.

Domicilno se stanovništvo vremenom romaniziralo i ulazilo u rimsku službu. Tako je bilo i u obitelji Gracijana Flavija iz mjesta Cibalae. Bio je vrlo bogat i utjecajan. Njegovi sinovi Valens (328.) i Valentijan (321.) odrastali su na imanjima u Africi i Britaniji. Gracijan je poticao Valentinijana da ostvari vojničku karijeru. Postao je tribunus scutariorum – tribun štitonoša cara Jovijana. Godine 364. Jovijan je ugušen na povratku u Konstantinopol. Među časnicima je bio Valentijan, koga su vojnici izabrali za novog cara.

Valentijan je bio svjestan da je rimska država prevelika za jednog cara, pa je podijelio državu u dva dijela. Sebi je ostavio zapadni dio s Milanom kao glavnim gradom, a brata Valensa je proglasio carem istočnog dijela sa središtem u Konstatinopolu.Valentinijan je preuzeo vladanje nad ugroženijim dijelom nekadašnjeg Carstva. Uspješno se borio protivgermanskih plemena Alemana i Kvada te iranskog plemena Sarmata. Valentinijan je bio svjestan koliko je važno imati dobro uporište. Stoga je gradio i obnavljao utvrde duž granice Carstva. Birao je sposobne ljude na važnim pozicijima. Njegov general Teodozije ugušio je pobune u Africi i Britaniji, gdje su se Pikti, Škoti i Saksonci ujedinili i poveli borbu protiv Rimljana, nazvanu Velika zavjera. Car Valentinijan posljednji je car koji je vodio vojne napade i preko Dunava i preko Rajne. Nakon njegove smrti 375. Zapadno je Carstvo brzo propadalo, pa se Valentinijan često smatra zadnjim velikim carem Zapadnog Carstva.

U 4. stoljeću nadiranja germanskih naroda na granice Carstva postala su prilično velik problem. Među njima bili su Goti. U početku su pristali naseliti se na granicama i živjeti mirno kao poljoprivrednici. Međutim, loši lokalni rimski upravitelji toliko su maltretirali Gote da su se morali pobuniti. Rat Gotai Rimljana trajao je 376. – 382. Car Valens poveo je osobno vojsku protiv germanskih pobunjenika. Bitka se održala kod Hadrijanopola, danas Edirne u Turskoj.Rimski pisac Amijan Marcelin tvrdio je da se Valensovih 25.000 vojnika suprotstavilo hordi od 80.000 Gota, što je vrlo vjerojatno pretjerana brojka. Car Valens i većina njegovih vojnika poginula je na tom ratištu.

Bitka kod Hadrijanopola jedna je od najznačajnijih bitaka u rimskoj povijesti ne samo zato što su s neprijateljem morali ući u savezništvo nego i zato što će ovim porazom početi propast Zapadnog Rimskog Carstva.


Piše: Marsela Alić

Komentari