Na meandru rijeke Bosut smjestilo se naselje na čijem širem području ljudi žive već 8000 godina. Prvi poznati naziv mjesta potječe iz vremena Rimljana. Oni su pokorili Skordiske i na jednom brežuljku podigli naselje Cibalae. U njemu su živjeli potomci miješanog autohtonog stanovništva s Keltima, Rimljani te doseljenici iz raznih krajeva rimske države.
Domicilno se stanovništvo vremenom romaniziralo i ulazilo u rimsku službu. Tako je bilo i u obitelji Gracijana Flavija iz mjesta Cibalae. Bio je vrlo bogat i utjecajan. Njegovi sinovi Valens (328.) i Valentijan (321.) odrastali su na imanjima u Africi i Britaniji. Gracijan je poticao Valentinijana da ostvari vojničku karijeru. Postao je tribunus scutariorum – tribun štitonoša cara Jovijana. Godine 364. Jovijan je ugušen na povratku u Konstantinopol. Među časnicima je bio Valentijan, koga su vojnici izabrali za novog cara.
Valentijan je bio svjestan da je rimska država prevelika za jednog cara, pa je podijelio državu u dva dijela. Sebi je ostavio zapadni dio s Milanom kao glavnim gradom, a brata Valensa je proglasio carem istočnog dijela sa središtem u Konstatinopolu.Valentinijan je preuzeo vladanje nad ugroženijim dijelom nekadašnjeg Carstva. Uspješno se borio protivgermanskih plemena Alemana i Kvada te iranskog plemena Sarmata. Valentinijan je bio svjestan koliko je važno imati dobro uporište. Stoga je gradio i obnavljao utvrde duž granice Carstva. Birao je sposobne ljude na važnim pozicijima. Njegov general Teodozije ugušio je pobune u Africi i Britaniji, gdje su se Pikti, Škoti i Saksonci ujedinili i poveli borbu protiv Rimljana, nazvanu Velika zavjera. Car Valentinijan posljednji je car koji je vodio vojne napade i preko Dunava i preko Rajne. Nakon njegove smrti 375. Zapadno je Carstvo brzo propadalo, pa se Valentinijan često smatra zadnjim velikim carem Zapadnog Carstva.
U 4. stoljeću nadiranja germanskih naroda na granice Carstva postala su prilično velik problem. Među njima bili su Goti. U početku su pristali naseliti se na granicama i živjeti mirno kao poljoprivrednici. Međutim, loši lokalni rimski upravitelji toliko su maltretirali Gote da su se morali pobuniti. Rat Gotai Rimljana trajao je 376. – 382. Car Valens poveo je osobno vojsku protiv germanskih pobunjenika. Bitka se održala kod Hadrijanopola, danas Edirne u Turskoj.Rimski pisac Amijan Marcelin tvrdio je da se Valensovih 25.000 vojnika suprotstavilo hordi od 80.000 Gota, što je vrlo vjerojatno pretjerana brojka. Car Valens i većina njegovih vojnika poginula je na tom ratištu.
Bitka kod Hadrijanopola jedna je od najznačajnijih bitaka u rimskoj povijesti ne samo zato što su s neprijateljem morali ući u savezništvo nego i zato što će ovim porazom početi propast Zapadnog Rimskog Carstva.
Piše: Marsela Alić