Benjamin – prvi zapadnoeuropski humanist na ruskom tlu

Ono što je stoljećima baštinio Carigrad, nekoliko je godina nakon njegova pada 1453. preneseno u Moskvu, koja je simbolično nazvanaTrećim Rimom. Uz očuvanje političke tradicije naslijeđene od Bizanta, jedan od glavnih zadataka Kremlja bio je i očuvanje pravoslavne vjere.

U isto vrijeme, na drugom kraju Europe, svoj procvat doživljava humanizam, predstavljajući oživljavanje antičkog modela u sklopu kršćanske srednjovjekovne filozofije. Simbioza ovih svjetonazora probudila je želju za stjecanjem novih znanja i vještina na području društvenih i prirodoslovnih znanosti.

Hrvat po imenu Benjamin, u ovakvim se okolnostima našao u Novgorodu, gdje su krajem 15. stoljeća začete hrvatsko – ruske kulturne veze.

Benjamin je bio hrvatski glagoljaš i dominikanac koji je dio života proveo u splitskom dominikanskom samostanu, gdje je uz teologiju, logiku i filozofiju izučavaosedam slobodnih vještina. U Novgorod je došao oko 1490. na poziv tamošnjeg arhiepiskopa Genadija koji je oko sebe formirao kulturni krug u svrhu promicanja zapadnoeuropskih filozofskih i znanstvenih ideja. Odlučujuću ulogu u prenošenju tih ideja odigrao je upravo Benjamin.

Zbog zastarjelog istočnoslavenskog kalendara, pravoslavna crkva nije znala odrediti datume nadolazećih Uskrsa, a grčki matematičari, koji su dotad računali svetkovanje najvećeg kršćanskog blagdana, sada su podučavali u turskom Carigradu. Genadije se stoga morao osloniti na zapadnoeuropske izvore. Iako ne znamo je li Benjamin bio izravan posrednik u povezivanju pape Inocenta VIII. sa Genadijem, sa sigurnošću možemo tvrditi da je 1495. sudjelovao u prijevoduRationale divinorum officiorums latinskog na ruski jezik. Prijevod je omogućio daljnje određivanje datuma Uskrsa, a pojedini znanstveni pojmovi dobili su rusko nazivlje. Posebno je značajan njegov doprinos u sastavljanju prve kompletne slavenske Biblije  tzv.Genadijeve Biblije iz 1499., čije je dijelove preveo s latinskog na ruski jezik.

Piše: Marin Mikloška

Komentari