Zagonetka konačno riješena: Može li mozak biti fosiliziran?

Na području američke savezne države Utah, znanstvenici su nedavno pronašli 500 milijuna godina stare fosilne ostatke Alalcomenaeusa, malenog beskralježnjaka iz koljena člankonožaca. Nakon analize crnih mrlja u tijelu životinjice iz razdoblja kambrija, srodnika današnjih kukaca, paukova i rakova, trijumfalno su zaključili da je riječ o ostacima primitivna živčanog sustava, pronašavši odgovor na pitanje oko kojeg se u znanstvenoj zajednici već godinama lome koplja. Naime, dio stručnjaka smatra kako mozak i živčani sustav propadaju prevelikom brzinom da bi mogli biti fosilizirani, dok je manji broj znanstvenika bezuspješno pokušavao dokazati da je to ipak moguće. Paleobiolog Javier Ortega-Hernández, voditelj tima koji je pronašao kambrijski fosil, tvrdi da je manjina bila u pravu. “Da, mozak može biti fosiliziran – dokaz za to je u našim rukama. To se događa iznimno rijetko, jer su potrebne posebne okolnosti da se živčano tkivo očuva ali se, kao što vidimo, ipak može dogoditi”, objašnjava znanstvenik sa Sveučilišta Harvard. O kojim je posebnim okolnostima riječ? “Fosil ovog člankonošca pronađen je pod naslagama posebne vrste sedimenta, mješavine gline i vode koja je, čini se, poslužila kao svojevrstan konzervans. Drugim riječima, sačuvala je mekane dijelove tijela od propadanja”, zaključuje Ortega-Hernández. Njegovo otkriće posebno je razveselilo Nicholasa Strausfelda, profesora neuroznanosti na Sveučilištu Arizona. Ovaj znanstvenik je, naime, napisao dvanaest radova o mogućnosti očuvanja živčanog tkiva kroz dugačak period vremena, ali su ranije pronađeni fosili sadržavali premalenu količinu suspektnog tkiva da bi se nedvojbeno moglo dokazati o čemu je točno riječ. “Kolege koji su osporavali moje zaključke tvrdili su da se ne radi o živčanom tkivu nego o fosiliziranoj naslazi bakterija poznatoj kao biofilm. Konačno je dokazano da su bili u krivu”, s uzbuđenjem je ispričao Strausfeld.

Piše: Lucija Kapural

Komentari