Klimatska kriza se zaoštrava: Apokaliptični požari postaju sve gori

Fotografija: Screenshot YouTube ( ABC News).

Požari u Kanadi još traju iako nas mediji manje izvještavaju o tome. Vjerojatno će ovaj članak o katastrofalnim zbivanjima u Kanadi  izazvati negodovanje u dijelu čitatelja koji smatraju da se trebamo držati samo ustaljenih povijesnih tema. No ono što se ovdje događa je posljedica naše nebrige o okolišu u prošlosti. Povijest kao takva obuhvaća apsolutno sva područja ljudskog života i rada, a ne samo događajnu povijest i velike osobe. Tako je zadnjih godina poveću pozornost dobila relativno nova grana istraživanja prošlosti, a to je povijest okoliša. Davno smo se, nadamo se barem, maknuli od vremena u kojem se pravila razlika između onoga što je “vrijedno” proučavanja, i onoga što je dobilo podrugljivi predznak nevrijednog. Situacija stravičnih šumskih požara dio je globalne klimatske krize koja je, koliko god mi šutjeli o tome, dio naše prošlosti, sadašnjosti, a nažalost i budućnosti. Ako vas ne zanima tematika klimatskih promjena jednostavno zaobiđite ovaj članak i stvar je riješena.

Milijuni hektara

Veliki požari započeli su u Kanadi još od svibnja 2023., a posljedice su se osjetile i na području sjeveroistoka Sjedinjenih Država. Najveći dio dima stigao je s područja kanadske pokrajine Quebec na susjedno ameirčko područje početkom lipnja. U Quebecu je tada gorjelo više stotina požara. Apokaliptične fotke iz New Yorka  uzdrmale su nas 8. lipnja. Na njima se vidi maglovita narančasta atmosfera koja je pretvorila područje metropole u površinu sličnu Marsu. Ova narančasta boja posljedica je vrste, veličine i količine čestica u zraku. Izgorene površine u Kanadi se već zbrajaju u milijunima hektara i veće su od onih koje opustoše ovu zemlju tijekom cijelog jednog desetljeća.

New York izgurao “s trona” New Delhi

Zanimljivo je da su se svjetski mediji u ovom nedavnom kaous fokusirali primarno na New Yorku dok su opustošena područja nekako dobila manje pozornosti. Konkretni su požari stavili New York na crnu listu, zagađenih gradova, pa je on tako privremeno zbacio s tog neslavnog trona New Delhi.


Kako se snaći u indeksu kvalitete zraka?

Dim od požara u sebi sadrži razne čestice koje pogoršavaju inače onečišćen zrak. Osobito su opasne lebdeće čestice manje od 2,5 mikrona – zbog toga što ulaze u organizam i mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Kvaliteta zraka (AQI) mjeri se brojkama raspoređenim u šest kategorija. Što je u zraku više onečišćivača to je i brojka u ovom indeksu veća. Prema rangiranju indeksa kvalitete zraka na dnu je zelena zona onečišćenja koja seže do brojke 50. U ovom se pojasu nalazi i Zagreb što znači da smo još uvijek dobro u odnosu na velik broj onečišćenih gradova svijeta, no situacija se može promijeniti za tren, o čemu je živio posvjedočio sam New York. Raspon indeksa kvalitete zraka od 50 do 100 je također prihvatljiv i označen je žutom bojom u ovoj klasifikaciji. No nakon toga izlazimo iz zone komfora i ulazimo u narančasto. Narančasto onečišćenje podrazumijeva brojku koja seže do 150, a opisuje se kao stanje kvalitete zraka ili prije nekvalitete, koja utječe najvećim dijelom na osjetljive osobe. Iznad toga je zona crvenog, a koja se rasprostire do brojke 200. U ovoj zoni se očekuje da će osjetljive osobe imati i težih zdravstvenih problema. No ni to nije sve – nakon toga slijedi ljubičasta i dolazimo do pozamašnog indeksa koji čak seže do broja 300. Ova se zona tretira kao nezdrava, a nakon nje ima još, i to je zona u kojoj, kažu, nema pošteđenih.

Kako je dim dođao tako daleko?

William Barett koji vodi Američku udrugu za čista pluća u Kaliforniji, kaže da ako vidite ili namirišite dim to znači da ste pogođeni ovim zagađenjem. Pitate li se kako je moguće da je dim u tako velikim količinama stigao tako daleko – odgovor je samo jedan, a to je visoka temperatura koja je digla dim visoko u atmosferu. Kratkotrajna izloženost zraku ovako loše kvalitete dovodi do kašlja, nadraženosti nosa i očiju, a naravno sve to pogoršava stanje kod kroničnih bolesnika osobito onih koji imaju problema sa srcem i plućima.

U Kanadi je evakuirano više tisuća stanovnika. Pomoć vatrogasnih postrojbi Kanadi je poslana iz raznih zemalja, najveća dakako od prvog susjeda. Loša je vijest da je zapravo Kanada na početku svoje požarne sezone što otvara pitanje što će nam donijeti mjeseci koji slijede. Da ne zaboravimo u cijeloj priči je nezgodno da se čađa od ovih požara taloži na snijegu i ledu Arktika,  i na taj način privlači još više Sunca zbog čega se Zemlja sve brže zagrijava. Stručnjaci poručuju da se klimatska kriza zaoštrava i da će postajati gore nego što je sad. Ako smo išta naučili od povijesti to je da se stvari ne mijenjaju same od sebi i da smo ih uvijek morali malo pogurati, u stilu one “ako si pomogneš i Bog će ti pomoći”, pa će tome očito ili biti tako ili nam se ne piše ništa dobro.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari