Oznaka: Dubrovačka Republika
Najjači potres u zabilježenoj povijesti Dubrovnika – 1667.
U katastrofalnom potresu poginulo je otprilike pola stanovnika grada. Prašina koja se podigla bila je tako gusta da je zamračila nebo nad gradom.
Dana 6....
Knez Dubrovačke Republike pisao ljubavne pjesme (1658.)
Dana 6. ožujka 1658. umro je dubrovački plemić i pjesnik Ivan Bunić Vučić. Potjecao je iz plemićke obitelji Bunić (de Bona) jedne od najpoznatijih među...
Džore Držić – začetnik moderne hrvatske drame (1461.)
Hrvatski renesansni pjesnik Džore Držić rođen je u Dubrovniku 6. veljače 1461. godine. Bio je ugledni pučanin, brat slikara Vlahe i stric slavnog Marina...
Nasilno ukinuta Dubrovačka Republika (1808.)
Napoleonove francuske trupe još su 27. svibnja 1806. ušle u Dubrovnik, pod zapovjedništvom generala Jacquesa Lauristona. Dubrovčani pri tome nisu pružali otpor.
Francuzi su preuzeli...
Dubrovačka Republika zabranila trgovinu robljem (1416.)
Dubrovačka Republika je 27. siječnja 1416. godine, među prvima u Europi, donijela zakon kojim je zabranjena trgovina robljem. U uvodu zakona o trgovini robljem...
Dubrovnik odbio izgraditi pravoslavnu crkvu (1771.)
U Dubrovačkoj Republici službena religija bila je katoličanstvo, a pravoslavcima i muslimanima bilo je zabranjeno podizati svoja svetišta, ali i noćenje unutar gradskih zidina....
O lijepa, o draga, o slatka slobodo – 1589.
Jedan od najvećih hrvatskih književnika, autor nezaboravnih stihova Himne slobodi, Ivan Gundulić rođen je 9. siječnja 1589. godine u Dubrovniku. Potomak je stare dubrovačke...
Dubrovačka Republika zapravo je kupila Konavle od bosanskih vojvoda – 1426.
Konavle su nekad bile u posjedu bosanskih vojvoda u srednjovjekovnom Trebinju.
Dubrovačka Republika uspostavljena je 1358. godine kad je hrvatsko-ugarski kralj Ludovik II. Anžuvinac Dubrovniku...
Ivan Gundulić držao je visoke službe u plemićkoj upravi Dubrovačke Republike...
Ivan Gundulić preminuo je u dobi od samo 49 godina života. Da je poživio samo malo duže moga bi biti biran za kneza Dubrovačke...
Dubrovnik prvu tiskaru dobio tek krajem 18. stoljeća (1782.)
Stoljećima je Dubrovačka Republika pokušavala osnovati vlastitu tiskaru, ali su svi napori ostajali bez rezultata. Tako su se vrijedne knjige dubrovačkih književnika tiskale po...
Prvo spominjanje vatrenog oružja u Hrvatskoj (1351.)
Prvi zapis o vatrenom oružju na hrvatskim prostorima, prema dosad pronađenim podatcima, datira iz 1351. godine iz Dubrovačke Republike. Naime, uvijek oprezna Dubrovačka Republika...
Džore Držić – dubrovački lirski pjesnik – 1501.
Džore Držić rođen je u Dubrovniku 1461. godine, što znači da je bio suvremenik slavnih Leonarda da Vincija i Michelangela Buonarottija.
Dana 26. rujna 1501. godine...
Dubrovnik – središte špijunske afere (1512.)
Intrigantna epizoda u povijesti Dubrovačke Republike dogodila se 19. rujna 1512. kada je u grad potajice stigao Pietro Soderini doživotni gonfalonijer (zastavnik pravde, tj....
Povelja bosanskog bana Kulina Dubrovačkoj Republici (1189.)
Povelja bosanskog bana Kulina Dubrovačkoj Republici izdana je 29. kolovoza 1189. godine. Radi se o izvanredno značajnom pisanom spomeniku za bosansku povijest jer je Kulinova...
Dubrovčani pokrenuli prvu karantenu u Europi (1377.)
Dana 27. srpnja 1377. godine Veliko vijeće Dubrovačke Republike donijelo je odluku o otvaranju karantene za izolaciju putnika koji dolaze iz područja zaraženih bolestima. To...
Juraj Dalmatinac preuzeo gradnju kule Minčete (1464.)
Minčeta je najsjevernija i najmonumentalnija tvrđava na dubrovačkim gradskim zidinama.
Minčeta, tvrđava na dubrovačkim zidinama, počela se graditi 1319. godine zbog sve veće opasnosti od...
Dubrovačka ljekarna Male braće (1357.)
Ljekarna Male braće u dubrovačkom franjevačkom samostanu jedna je od najstarijih u Europi, a smatra se da je osnovana 1317. kad i samostan. Ujedno...
Francuzi okupirali Dubrovnik da spriječe njegov pad u ruske ruke –...
Dubrovčani su francuskoj vojsci otvorili vrata grada i u Dubrovnik je ušlo oko 1.000 Napoleonovih vojnika.
Požunskim mirom 1805. godine, između Habsburške Monarhije i Francuske,...
Ruđer Bošković – najsvestraniji znanstvenik u hrvatskoj povijesti – 1711.
Poznatim su ga učinile rasprave iz primjenjene matematike, a njegovo kapitalno djelo je Theoria philosophiae naturalis (hrv. Teorija prirodne filozofije).
Jedan od najvećih europskih umova svoga vremena i...
Dubrovnik napala Crna smrt – 1361.
Za razliku od kuge iz 1348. godine, kada su uglavnom umirali pučani, sada su pogođeni vlastela, mlađe osobe i žene.
Prema zapisima kroničara Nikole Ranjina...