Neki smatraju da se najstariji prikaz sportskog natjecanja nalazi u pećini Lascaux u Francuskoj, najpoznatijem nalazištu s zidnim slikama iz starijeg kamenog doba. Prema tom tumačenju, koje nije opće prihvaćeno, neke od slika prikazuju ljudske figure kako se natječu u hrvanju i trčanju. Ako je teorija ispravna, to bi značilo da su se prva sportska natjecanja odigrala prije otprilike 17 000 godina. Pouzdaniji prikazi potječu iz jugozapadne Mongolije, gdje su pronađene zidne slike stare 9000 koje vjerojatno prikazuju hrvanje pred publikom. U tzv. Špilji plivača u jugozapadnoj Libiji pronađeni su prikazi natjecanja u plivanju i streličarstvu stari oko 8000 godina.
Prikazi hrvanja i boksa pronađeni su na kamenim pločama i u obliku brončanih kipića iz drevnoga Sumera u Mezopotamiji (treće tisućljeće pr. Kr.). Prvi pisani spomeni sportskih natjecanja potječu iz sumerskog Epa o Gilgamešu (oko 2100. pr. Kr.), gdje se kralj Gilgameš natječe u hrvanju, te Hvalospjeva Šulgiju (oko 2000. pr. Kr.), u kojem se vladar između ostaloga hvali svojim sportskim vještinama. Stari Egipćani natjecali su se u atletici, hrvanju, dizanju utega, ribarenju, veslanju, skoku u dalj, plivanju itd.
Najveći utjecaj na sport u današnjoj Europi imali su stari Grci, utemeljitelji tradicije Olimpijskih igara. Ali valja spomenuti da su i drugi narodi toga doba razvili vlastite sportske vještine. Tako se u drevnoj Americi prije oko 3000 – 3500 godina razvila tzv. igra loptom, a u Irskoj je u to vrijeme nastao hurling (momčadska igra s loptom i palicama), dok je u Kini prije otprilike 2500 godina nastao cuju (svojevrsna preteča nogometa), a u isto je vrijeme u Perziji izumljen polo.
Piše: Boris Blažina
