Zlatni sjaj u mračnoj raki: U Varni otkriveno groblje prepuno basnoslovno vrijednih artefakata!

Varna, najveći bugarski grad na Crnome moru i jedan od najstarijih europskih gradova, sedamdesetih godina prošlog stoljeća bila je poprište senzacionalna arheološkog otkrića. Prilikom iskapanja prokopa, radnici su ondje slučajno pronašli golemo groblje. Lokalni arheolozi, koji su se u velikom broju sjatili na lokaciju, otkrili su više od tri stotine grobova iz bakrenog doba, pravokutnih jama dubokih preko dva i pol metra. U narednim godinama, iskapanja pod vodstvom Ivana Ivanova rezultirala su otkrićem neprocjenjivo vrijednih artefakata spuštenih pod zemlju zajedno s pokojnicima. Primjerice, neki grobovi sadržavali su upravo apsurdne količine zlatnog nakita, iz čega se može zaključiti da su pripadali osobama visokog statusa. “Nalazište u Varni pokazuje nam tračak bogatstva i društvenu strukturu zajednice koja je živjela na ovim područjima između 4500. i 4000. godine prije Krista”, ispričao je ugledni arheolog Ivanov. Njegovi nasljednici i u novije su vrijeme ostvarili nekoliko vrijednih otkrića u gradskoj okolici. Pokazalo se, naime, da otprilike dvadeset posto grobova ne sadrži tijelo. Riječ je o onome što stručnjaci nazivaju kenotafima, a laici simboličkim grobovima. Ipak najzanimljiviji i najvredniji je grob broj 43. U njemu je, ispružen na leđima i s rukama svijenim u laktovima, položen muškarac star između četrdeset i pedeset godina, visok metar i sedamdeset pet centimetara. Pokojnik, očito uglednik, pokopan je s čak 990 zlatnih predmeta, ali i brojnim ukrasima od bakra, gline i školjaka. Nalazila se tu i bakrena sjekira te žezlo čija je drška bila od drveta obloženog zlatom. Ono što je zbunilo znanstvenike jest neobična zlatna cijev, koja je ležala pored muškarčeva desnog boka. Arheolozi su dugo pokušavali dokučiti njenu namjenu, a na kraju je prevladalo uvjerenje da se radi o nekoj vrsti pokrivala za spolovilo.

Piše: Lucija Kapural


Komentari