Tim američkih stručnjaka nedavno je objavio rad o prapovijesnoj ribi pomalo zastrašujućeg izgleda. Vrsta Tanyrhinichthys mcallisteri živjela je prije više od 300 milijuna godina, u razdoblju karbona, u estuarijima na području današnje američke savezne države Novi Meksiko. Riba iz karbona, četvrtog razdoblje paleozoika, bila je dugačka između petnaest i dvadeset centimetara, imala je oštre, svijene zube te velike prsne peraje slične onima u raže, a posebnost joj je bila groteskno izdužena njuška koja pomalo podsjeća na kljun. “Mnoge današnje ribe, poput sabljarki ili nekih vrsta morskih pasa, imaju duge, ispupčene gubice koje im pomažu u lovu na plijen, no ova morfologija izuzetno je rijetka kod prapovijesnih riba”, objašnjava glavni autor studije Jack Stack, profesor paleontologije sa Državnog sveučilišta u Pennsylvaniji. Znanstvenici su ovu vrstu smatrali dalekim pretkom današnje štuke, no Stack odbacuje tu tezu: “Da, ima izduljenu gubicu kao štuka, no njena cjelokupna građa puno je sličnija onoj malenih riba koje žive na dnu rijeka”. Proučavajući fosil, on i kolege otkrili su strukture slične kanalićima na mjestu glave. Riječ je, pretpostavljaju, o mjestu gdje su se nalazili senzorni organi, pomoću kojih je riba detektirala vibracije i određivala položaj plijena. Lauren Sallan, paleobiologinja s istog sveučilišta, objasnila je važnost tih struktura. “Voda je u estuarijima često mutna, pa je logično da se naša riba nije oslanjala samo na vid. Morala je imati malu pomoć kako bi se domogla ručka”, našalila se znanstvenica. “Vrsta Tanyrhinichthys mcallisteri, čini se, nije srodna niti jednoj poznatoj izumrloj niti današnjoj ribi duge njuške, pa tu anatomsku osobinu možemo smatrati primjerom konvergentne evolucije, odnosno podudarnosti u građi tijela organizama koji su filogenetski međusobno posve neovisni, ali žive u sličnom okolišu”.
Piše: Lucija Kapural
