Za pomor vunastih mamuta i špiljskih medvjeda odgovorni su naši preci

U okolici Zarajska, grada u Moskovskoj oblasti, paleontolozi su otkopali dvadeset tisuća godina stare fosilne ostatke vunastog mamuta. Premda su u ovoj regiji i ranije pronalaženi fosili prapovijesnih životinja, primjerice, špiljskih medvjeda, rijetko koji je bio u tako dobrom stanju kao kosti, lubanja i kljove ovoga krupnog mužjaka. Vunasti mamuti, vrsta slonova iz gornjopleistocenskoga ledenog doba, nastanjivali su golema prostranstva Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Bili su veći od današnjih slonova, prekriveni gustim crvenkastosmeđim krznom, a kljove su im bile dugačke i spiralno svinute. Premda oko uzroka njihova izumiranja ne postoji konsenzus u znanstvenoj zajednici, većina stručnjaka smatra da im je, prije otprilike četiri tisuće godina, presudila kombinacija klimatskih promjena i ljudskog faktora – naši preci izlovili su ih, pretpostavlja se, zbog mesa, krzna i kljova. Nešto ranije, neandertalci su istrijebili već spomenute špiljske medvjede, za što su imali dodatni motiv, želju da se usele u njihove špilje. Ostaci obje životinjske vrste su u prošlosti izazivali strahopoštovanje slučajnih nalaznika. Poznato je da su, u srednjem vijeku, čak i učenjaci fosile špiljskog medvjeda smatrali zmajevim kostima, a znanstvenici spekuliraji da su lubanje mamuta zaslužne za rađanje legendi o kojekakvim čudovišnim bićima, kojima se bavi pseudoznanost kriptozoologija.

Piše: Lucija Kapural

Komentari