Vijesti o uzbudljivu arheološkom otkriću stižu nam iz Pule. U neposrednoj blizini Dvojnih vrata, jedne od najvećih gradskih znamenitosti, pronađeno je pet histarskih grobova iz željeznog doba. Za neupućene, Histri su bili prastanovnici Istre, čiju su kulturu karakterizirali ukopi u tzv. žarnim poljima. Neke od pronađenih žara – drevnih urni – bile su odložene u rupe u zemlji obložene suhozidom, dok su druge bile izravno ukopane u tlo te poklopljene teškim kamenim pločama. Spaljeni ostatci pokojnika jasno su vidljivi u žarama, dok su oko njih stručnjaci pronašli ostatke paljevine, odnosno pepeo i gar. Starost grobova zasad još nije precizno utvrđena, no djelatnici Arheološkog muzeja u Puli tvrde da okvirno potječu iz perioda između jedanaestog i drugog stoljeća prije Krista. Histarski žarni grobovi, dragocjeni izvori infofmacija o životu iz razdoblja prije rimske vladavine, i ranije su otkopavani u gradu, na potezu od Slavoluka Sergijevaca do početka Ulice Castropola, a najveći dio otkriven je koncem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća, prilikom gradnje objekata koji su i danas ondje. Nakon iskopavanja, žare će se snimiti pomoću CT uređaja u pulskoj Općoj bolnici, što će omogućiti precizniji uvid u njihov sadržaj. Antropološke analize pronađenih posmrtnih ostataka trebale bi otkriti broj pokopanih osoba i njihov spol, dok će se starost grobova utvrditi metodom tzv. apsolutnog datiranja. Premda su Histre neki antički pisci svrstavali u ilirsku etničku skupinu, moderna znanost dvoji o tome. Ono što se pouzdano zna jest da su u antičko doba žvijeli u utvrđenim gradinskim naseljima. Bili su poznati kao stočari i vinogradari, ali i kao opasni gusari. Odlučujuću borbu s Rimljanima vodili su 177. godine prije Krista u Nezakciju. Vidjevši da se neće moći obraniti, ubili su vlastite žene i djecu te ih bacili preko zidina, a njihov kralj Epulon ubio se mačem.
Piše: Lucija Kapural
